Habijan: Pretjerana EU regulativa ne smije 'ubiti' inovacije

Spora europska administracija kojoj često treba između pet i sedam godina od inicijalne ideje do njezina usvajanja i stvarne primjene u nacionalnim gospodarstvima najizazovniji je dio digitalne transformacije, istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan na godišnjoj konferenciji 'Digitalna Hrvatska 2030.', koja se održala danas u zagrebačkom hotelu Westin u organizaciji Američke gospodarske komore.

Ministar je upozorio da se tehnologija u tom periodu razvije toliko brzo da regulativa postane zastarjela i prije nego što stupi na snagu.

- Od trenutka kada vidite određenu ideju na razini Europske komisije do trenutka kada dospije u nacionalno zakonodavstvo tehnologija je već daleko ispred - objasnio je Habijan.

Cilj je digitalizacija svih državnih usluga

Kao drugi veliki izazov naveo je pretjerani regulatorni teret koji dolazi iz EU, a koji predstavlja ogroman pritisak na sve aktere, pogotovo privatni sektor, kao i neusklađenost propisa poput Akta o digitalnim uslugama i AI akta.

Ipak, pohvalio je nedavno doneseni 'digitalni omnibus' na razini Europskog parlamenta, koji donosi prijeko potrebno pojednostavljenje pravila o umjetnoj inteligenciji i odgodu određenih pravila za visokorizične sustave. Prema njegovim riječima, potreban je balans između regulacije i inovacije, da pretjerana regulativa 'ne ubije istraživanje i razvoj'.

Uz to, naglasio je potrebu za boljom internom koordinacijom jer su različiti akti trenutno podijeljeni između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva digitalne transformacije. Istaknuo je i važnost energetske održivosti podatkovnih centara, kojih je trenutno u Hrvatskoj tridesetak, što zahtijeva daljnja ulaganja i suradnju s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom.

- U skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. i vizijom Europskog digitalnog desetljeća, pokrenuli smo i provodimo niz ključnih projekata. Cilj je uspostaviti pouzdanu, sigurnu i interoperablinu državnu informacijsku infrastrukturu koja omogućava razvoj širokog spektra digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte - istaknuo je Habijan.

Na primjer, Centar dijeljenih usluga ide u nadogradnju vrijednu 50 milijuna eura, a uz 483 trenutna korisnika pohranjivat će podatke svih državnih tijela uz najviše standarde kibernetičke sigurnosti. Habijan je iznio i podatak da se 86 posto postupaka za osnivanje tvrtki danas pokreće elektronički, što je rezultat nedavne digitalizacije sudskog registra, a krajnji je cilj potpuna digitalizacija svih usluga tijela državne vlasti.

U pravosuđu je najavio korištenje AI-ja kroz portal za objavu sudskih odluka i sustav koji će građanima omogućiti transparentno praćenje statusa predmeta. Trenutno se radi i na Nacionalnom planu za AI u koji je uključeno više od stotinu stručnjaka iz 55 institucija, koji rade na četiri važna područja, a to su pitanja ljudskih kapaciteta, informacijske infrastrukture za AI, etičkih načela i zakonitosti te inovacija i razvoju.

Što se tiče važne teme zaštite maloljetnika online, Habijan je istaknuo da Hrvatska dijeli zajednički stav na razini EU, a to je uvođenje tehničkog sustava verifikacije dobi. Zaključio je da moramo biti ponosni na 7500 IT tvrtki, stručnu akademsku zajednicu i visoku digitalnu pismenost građana u Hrvatskoj.

Inovacije dolaze iz poduzetništva i IT-ja

Pozicija IT sektora u Hrvatskoj tijekom godina se značajno poboljšala, istaknula je to u svom govoru i Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama. U geopolitičkom kontekstu, dodala je da u ovim nesigurnim vremenima 'moramo raditi na jačanju transatlantskih odnosa'. Posebno je izdvojila Inicijativu triju mora, naglasivši da će Hrvatska ove godine u Dubrovniku biti domaćin ovog važnog foruma koji spaja energetiku i digitalizaciju.

Da su u digitalizaciji i rastu ekonomije najbitniji faktor poduzetnici naglasio je u svom izlaganju Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, jer, kako je objasnio, inovacije nikada ne dolaze iz državnog aparata.

- Ne postoje države u kojima je država najinovativnija. Inovacije u društvu grade poduzetnici. Poduzetništvo je u svojoj biti ono što nosi cjelokupno društvo - poručio je Dujmović.

Nikola Dujmović

Prema njegovim riječima, vlada ne bi trebala pokušavati predvoditi inovacije, nego biti pouzdan partner i efikasan korisnik digitalnih rješenja koje kreira privatni sektor. Pritom je naglasio da je poduzetnik onaj tko riskira vlastitu imovinu i sigurnost obitelji kako bi svoju ideju proveo u djelo, čime izravno doprinosi razvoju cjelokupnog društva.

Kritizirao je izostanak jasne, dugoročne strategije podrške poduzetništvu u Hrvatskoj. Naime, za razliku od kratkoročnih rasprava o digitalizaciji i proračunu, Hrvatska treba višegodišnji strateški okvir koji će realno podržavati poduzetnike, a ne samo koristiti njihova rješenja, smatra Dujmović.

Prednosti, izazovi i rješenja

S druge strane, Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, istaknuo je niz prednosti koje Hrvatska već ima: visoku digitalnu pismenost, podatke pohranjene na vlastitoj IT infrastrukturi (podatkovnim centrima), mjere kibernetičke sigurnosti i vlastita aplikativna rješenja.

- Možemo zaključiti da je stupanj digitalne sigurnosti u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini - rekao je Bilić.

Podsjetio je i da Hrvatska uspješno zadržava podatke svojih građana unutar vlastitih granica i na domaćoj infrastrukturi, da sav kompletan državni sustav funkcionira kroz domaća aplikativna rješenja te da u zemlji trenutno postoji oko više desetaka značajnih podatkovnih centara. Uz stalna državna ulaganja, najavljene su i snažne investicije privatnog sektora, a Hrvatska je sve više prepoznata kao atraktivna destinacija za ulaganja zahvaljujući svojoj strateškoj geopolitičkoj poziciji, iznio je Bilić.

Boris Petrušić (Oracle Hrvatska), Saša Bilić (APIS IT), Goran Đoreski (Digital Realty Croatia)

Međutim, Goran Đoreski, direktor tvrtke Digital Realty i predsjednik Hrvatske udruge podatkovnih centara (HRDCA), upozorio je da unatoč digitalnoj pismenosti Hrvatska još uvijek ima ozbiljnih izazova, ponajprije u gradnji podatkovnih centara i energetici.

Njegova ključna poruka jest da Hrvatskoj veličina, odnosno mali broj stanovnika i malo tržište, ne moraju biti prepreka, nego prilika za bolje strateško pozicioniranje. Umjesto da se natječemo za vlastite krajnje korisnike, trebamo iskoristiti geografsku lokaciju, kvalificiranu radnu snagu i energetski kapacitet kako bismo privukli investicije sa zasićenih zapadnoeuropskih tržišta, smatra Đoreski.

- U prijenosnoj mreži imamo negdje oko 12 gigavata kapaciteta, dok u ljetnom danu trošimo negdje oko tri. Energija nije ograničavajući faktor, uvoz energije nije problem. Ono što ograničava razvoj zapadnoeuropskih gradova jest zapravo prijenosna mreža, a to nama nije prepreka - poručio je Đoreski.

Prema njegovim riječima, tzv. FLAP tržišta (Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz) udaraju u zid energetskih kapaciteta, dok Zagreb još uvijek ima golem slobodan kapacitet. Svaki euro uložen u podatkovni centar donosi u lokalno gospodarstvo višestruku vrijednost, a prema dostupnim podacima na svaki uloženi euro vrati se čak devet eura.

- Uvijek je moguće poboljšati regulativu, ali provedba je tu u stvari važnija, a to je brže izdavanje građevinskih dozvola i brže ostvarenje priključka za struju - dodao je Đoreski, koji rješenje vidi u suradnji s globalnim igračima poput Digital Realtyja, koji već upravlja s više od 300 centara u svijetu i može podići vidljivost Zagreba, te u ubrzavanju izdavanja dozvola kako bi Hrvatska postala ključno digitalno čvorište za cijelu istočnu Europu.