Investicija od 50 milijuna eura pretvorila je HP u lidera automatizacije
Stranih je radnika 10-ak posto među zaposlenicima HP-ove sortirnice u Velikoj gorici i uglavnom se zadržavaju na tom poslu
U Zagrebu je online trgovina u prvoj polovini 2025. rasla 9,4 posto, brže od ukupne maloprodaje (5,4 posto), pa će NSC Hrvatskoj pošti još godinama podizati prihode i zato se planira njegovo širenje
Pandemijska kriza promijenila je poslovanje mnogih tvrtki. Ograničeno se radilo, poslovna suradnja znatno je usporila, u nekim je sektorima bila i potpuno obustavljena, a poslije se godinama mjerilo kad su poneki ekonomski sektor ili tvrtka dosegnuli pretpandemijsku razinu. No za pojedine djelatnosti i pojedine tvrtke pandemija COVID-19 bila je prilika da ojačaju svoje pozicije, a među takvima je i Hrvatska pošta.
Prije pandemije, u 2019., HP-ovi ukupni godišnji prihodi iznosili su oko 250 milijuna eura, a to je bila i godina u kojoj je ta tvrtka završila svoje najveće kapitalno ulaganje zbog kojega je iz pandemijske krize izašla jača nego prije. Riječ je o sortirnom centru u Velikoj Gorici vrijednom 50 milijuna eura u koji je HP te godine prebacio operativno poslovanje iz četiriju zagrebačkih centara: na Glavnom kolodvoru, Jankomiru, u Horvatovoj i Harambašićevoj ulici. Pošta je pretpandemijsku razinu prošla 2023., kad je zabilježila 269 milijuna eura prihoda, lani je s 322 milijuna eura počela žeti plodove dobrih investicijskih odluka, a ove bi ih godine mogla i premašiti.
– Korona je samo ubrzala procese koji bi se sigurno dogodili. Istraživanja pokazuju da se u Hrvatskoj putem Hrvatske pošte trenutačno u prosjeku na godinu naručuju četiri paketa po stanovniku; u europskim je zemljama prosjek jedanaest paketa. S obzirom na rast standarda i kupovne moći golem je prostor za napredak – rekao nam je Nikola Baras iz Korporativnih komunikacija Hrvatske pošte tijekom našeg posjeta sortirnici.
Nacionalni skladišno-sortirni centar nije mračni pogon ili skladište kakav je, primjerice, Podravkin Logističko-distribucijski centar u Koprivnici. No stupanj automatizacije je visok i već na prvi pogled vidi se da prevladava strojni rad, a ljudskim se radom u proizvodnom procesu rješavaju osjetljivi elementi procesnog dijagrama. Kad pristignu u sortirnicu, palete s pošiljkama istovaruju se električnim viličarima i dovoze do jedne od pet ulaznih traka, inducera, na čijem ulazu počinje strojno sortiranje pošiljaka. Stroj skenira pošiljke, bilježi podatke o fizičkim dimenzijama i masi te čita prethodno dostavljene podatke o odredištu i roku uručenja. Na temelju tako pribavljenih podataka pošiljka se zatim usmjerava prema jednom od 145 izlaznih pretinaca, glidera, kojima se spušta do radnika radi provjere i premještanja u kontejner s preciznom oznakom odredišta. Napunjeni kontejneri odvoze se do izlaznih rampi poredanih prema odredištima.
