Bolovi u vratu i leđima tihi su neprijatelji radne sposobnosti

Piše: dr. med. Stipe Ćorluka, specijalist ortopedije i traumatologije 

U svijetu biznisa – gdje se izdržljivost, fokus i sposobnost donošenja pravodobnih i ispravnih odluka u svim mogućim uvjetima vrednuju iznad svega, često zanemarujemo fizički temelj svoje svakodnevne učinkovitosti – zdravlje. Postoji li osoba za koju niste čuli da je barem jednom u životu osjetila bol u vratu ili donjem dijelu leđa? Takve tegobe nisu samo medicinski problem; one su i znatan izazov za gospodarstvo zbog njihova utjecaja na radnu sposobnost i produktivnost. Kao kirurg specijaliziran za kralježnicu, svakodnevno se susrećem s pacijentima čiji su životi i karijere znatno narušeni tim tegobama.

Bolovi u vratu i donjem dijelu leđa sve su češći zdravstveni problem, s porastom od 18,7 posto između 2005. i 2015. godine. Statistike pokazuju da su vodeći uzrok funkcionalne onesposobljenosti, a osim starijih, sve više pogađaju i mlađe, radno aktivne osobe. Znatno pridonose i globalnom opterećenju bolestima, što potvrđuju visoke vrijednosti indeksa Disability-Adjusted Life-Years (DALY) koji mjeri izgubljene godine zdravog života zbog bolesti i invaliditeta.

Više od same boli

Posljedice bolova u kralježnici vrlo su opipljive u poslovnom okružju. Prema recentnim podacima HZJZ-a, bolesti mišićno-koštanog sustava, pri čemu problemi s kralježnicom čine dominantan udio, stalno se svrstavaju među tri najčešća uzroka bolovanja u Hrvatskoj. Odgovorne su za od 15 do 20 posto svih izgubljenih radnih dana. Svaki dan izostanka ne znači samo izravan trošak naknade za bolovanje već i gubitak produktivnosti odsutnog radnika, dodatno opterećenje za kolege koji preuzimaju njegov posao, što može izazvati kašnjenje u realizaciji radnih zadataka.

Dugotrajnija bolovanja mogu zahtijevati troškove zapošljavanja i obuke zamjenskog osoblja. Kronična bol, čak i kada nije uzrok izostanka s posla, može znatno smanjiti kognitivne funkcije osobe, prouzročiti povećan umor i iscrpljenost te dovesti do psiholoških posljedica poput anksioznosti i depresije, što dodatno narušava radnu sposobnost i kvalitetu života.

Skriveni porez na poslovanje

Izravan trošak za zdravstveni sustav zbog dijagnostike (MR, CT, RTG), specijalističkih pregleda, lijekova, fizikalne terapije, rehabilitacije, ortopedskih pomagala i operacijskih zahvata vrlo je velik. Za ilustraciju globalnih razmjera, studije iz SAD-a procjenjuju ukupne godišnje troškove (izravne i neizravne) povezane s bolovima u leđima na više od 130 milijardi dolara.

Na razini Europske unije procjenjuje se da ekonomski teret poremećaja lokomotornog sustava, uključujući gubitak produktivnosti, iznosi od 0,5 posto do dva posto BDP-a u nekim zemljama. U Hrvatskoj je svakoga dana u prosjeku na bolovanju 66.451 osoba, za što je HZZO u 2024. godini izdvojio oko 220 milijuna eura.

Ti brojevi jasno pokazuju da je riječ o problemu koji znatno opterećuje zdravstveni proračun i cjelokupno gospodarstvo, predstavljajući svojevrsni skriveni porez na poslovanje.

Najčešći uzroci

Zašto je kralježnica toliko podložna problemima u moderno doba? Uzroci su kompleksni i često je riječ o kombinaciji više faktora, a glavni su povezani sa stilom života. Dugotrajno sjedenje ili stajanje u nepravilnom položaju u ergonomski neprilagođenim uvjetima dovodi do nejednolikog opterećenja diskova i slabljenja potporne muskulature. Nedostatak redovite i pravilno usmjerene tjelesne aktivnosti dodatno utječe na mišićni disbalans.

Prekomjerna tjelesna masa povećava mehaničko opterećenje, posebno na slabinsku kralježnicu. Nepravilno podizanje i nošenje tereta može dovesti do akutnih ozljeda. Visoka razina kroničnog stresa, tako česta u poslovnom okružju, povećava napetost mišića leđa i vrata, pogoršavajući bol i ubrzavajući degeneraciju.

Poslovna putovanja s dugim sjedenjem također predstavljaju rizik. Biološki faktori, poput degenerativnih promjena i genetske predispozicije, imaju dodatnu ulogu.

Operacija je zadnja opcija

Liječenje počinje konzervativnim metodama koje su uspješne kod većine pacijenata. Temelj čini individualno prilagođena fizikalna terapija koja nije samo pasivno primanje procedura već uključuje aktivno sudjelovanje pacijenta. Iznimno je važna edukacija pacijenta o bolesti, zaštitnim položajima i pokretima te koliko je važno promijeniti životne navike. Kontrola tjelesne mase i, prema potrebi, primjena protuupalnih lijekova ili analgetika zaokružuju konzervativni pristup.

Operacijsko liječenje dolazi u obzir tek kada konzervativno liječenje ne daje rezultate tijekom određenog razdoblja (obično od tri do šest mjeseci), u slučajevima kada postoji jasan i znatan neurološki deficit ili imamo dokazanu mehaničku nestabilnost kralježnice koja je uzrok nepodnošljivih tegoba.

Zahvaljujući tehnološkom napretku, moderna spinalna kirurgija sve češće primjenjuje minimalno invazivne tehnike i pristupe koji uz manje rezove, specijalne instrumente i poboljšanu vizualizaciju omogućuju precizno izvođenje zahvata uz minimalno oštećenje okolnih mišića i tkiva. Prednosti za pacijenta su višestruke: manji gubitak krvi, niža razina poslijeoperativne boli, niži rizik od komplikacija te kraći boravak u bolnici.

Takvi pristupi omogućuju brži oporavak, brži povratak svakodnevnim aktivnostima te brži povratak u radno okružje, što je posebno važno poslovnim ljudima.

Prevencija: najbolja strategija

Najuspješnije je liječenje ono koje nikada neće ni biti potrebno. Prevencija nije samo briga za zdravlje već strateška odluka za očuvanje radne sposobnosti i poslovne dugovječnosti. Smatrajte prevenciju ulaganjem sa sigurnim i visokim povratom.

To uključuje svakodnevnu svijest o ergonomiji radnog mjesta – pravilno prilagođavanje visine stolca, radnog stola i zaslona kako bi kralježnica bila u neutralnom položaju, uvođenje kratkih pauza za ustajanje prekidajući tako dugotrajna statička opterećenja, redovitu tjelovježbu uz fokus na vježbe koje jačaju mišiće trupa, održavanje normalne tjelesne mase, usvajanje pravilne tehnike podizanja tereta – uvijek iz čučnja, savijenih koljena i ravnih leđa, upotrebljavajući snagu nogu, a ne leđa.

A s obzirom na zahtjevnost poslovnog okružja, aktivno radite na usvajanju tehnika upravljanja stresom jer on izravno utječe na napetost mišića i percepciju boli.