Inflacija usporava, cijene stanova i dalje snažno rastu

Prema prvim procjenama, inflacija je u lipnju dodatno usporila, i u Hrvatskoj i u europodručju, piše PBZ u svojim tjednim analizama. Harmonizirana inflacija u Hrvatskoj spustila se na 4,2 posto, sa 4,9 posto u svibnju i s travanjskog vrhunca od 5,4 posto. Glavni razlog bilo je zamjetno usporavanje rasta cijena energije, na 12,9 posto na godišnjoj razini sa 16,9 posto u svibnju, uz istodobno blaži rast cijena hrane, koji je iznosio 1,8 posto nakon 2,5 posto mjesec ranije, te usluga, čiji je rast usporio na 6,8 posto sa 7,0 posto. Doprinos energije ukupnoj inflaciji smanjio se na 1,6 postotnih bodova, doprinos hrane na 0,5 boda, što je najniža razina u posljednjih pet godina, a doprinos usluga na 2,2 boda.

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom cijena usporila je na 4,5 posto sa 5,2 posto u svibnju. Međugodišnji rast cijena energije i hrane usporio je, na 13,2 odnosno 1,8 posto, dok je rast cijena usluga blago ubrzao na 8,1 posto, a rast cijena industrijskih dobara ostao nepromijenjen na minus 0,6 posto.

I europodručje bilježi široko rasprostranjeno ublažavanje inflacije. Ukupna inflacija smanjila se za 0,4 postotna boda na 2,8 posto, pri čemu je ključni čimbenik ponovno bila niža inflacija energije, koja je na mjesečnoj razini pala 1,7 posto, a na godišnjoj usporila na 8,7 posto s 10,8 posto u svibnju. Doprinijele su i blaže cijene hrane, koje su mjesečno pale 0,2 posto, dok je godišnji rast usporio na 1,6 posto s 1,9 posto mjesec ranije. Inflacija usluga usporila se na 3,2 posto, a rast cijena industrijskih dobara ostao je stabilan na 0,9 posto.

Lipanjski podaci za sada upućuju na izostanak prelijevanja ranijeg energetskog cjenovnog šoka, što bi trebalo donekle umiriti Europsku središnju banku. Nakon lipanjskog povećanja kamatnih stopa za 25 baznih bodova, tako se smanjuje vjerojatnost novog poteza u srpnju.

Industrija i trgovina gube zamah

Visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti za svibanj bili su, međutim, manje povoljni. Industrijska proizvodnja, koja je u prvom tromjesečju pala 1,8 posto na kvartalnoj razini uz blagi godišnji rast od 0,4 posto, dodatno se pogoršala u travnju i svibnju, smanjivši se 2,5 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja te 1,6 posto na godišnjoj razini.

Slabost je bila široko rasprostranjena, uz pad proizvodnje u većini kategorija, a dodatno ju je pojačao slab svibanjski rezultat od minus 1,9 posto mjesečno i minus 1,1 posto godišnje. Intermedijarni proizvodi, koji čine 36 posto proizvodnje, u svibnju su porasli tek neznatno, 0,4 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja energije, s udjelom od 15 posto, porasla 4,6 posto godišnje. Nasuprot tome, netrajni proizvodi za široku potrošnju, s udjelom od 32 posto, drugi su mjesec zaredom pali 2,8 posto na godišnjoj razini, dok su kapitalna dobra, s udjelom od 14 posto, i trajni proizvodi za široku potrošnju, s udjelom od 2 posto, snažno pali, čak 11 posto godišnje. Od početka godine do svibnja industrijska proizvodnja smanjila se 0,4 posto na godišnjoj razini.

Zamah je izgubila i trgovina na malo, nakon što je u prvom tromjesečju ostala uglavnom nepromijenjena na kvartalnoj razini uz godišnji rast od 3,0 posto. Nakon slabih svibanjskih podataka, minus 2,0 posto mjesečno i plus 0,5 posto godišnje, obujam prometa u travnju i svibnju smanjio se 0,8 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, čime je godišnji rast u ta dva mjeseca usporio na 1,2 posto.

Prodaju su u svibnju opteretili pad prodaje goriva od 11,8 posto godišnje i stagnacija prodaje neprehrambenih proizvoda, koja je zabilježila najslabiji rezultat u posljednja 33 mjeseca, dok je rast prodaje hrane usporio na 1,9 posto godišnje. Od siječnja do svibnja obujam prometa u trgovini na malo povećao se 2,3 posto na godišnjoj razini.

Nekretnine i dalje poskupljuju

Tjedan je zaključen objavom podataka o kretanju cijena stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju, koje su u odnosu na prethodno tromjesečje porasle 3,3 posto, a na godišnjoj razini 14,3 posto. Gledano regionalno, cijene stambenih nekretnina u Zagrebu porasle su 4,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, slično kao i u prvom tromjesečju 2025. godine, čime je godišnja stopa rasta od 14,7 posto zadržana na razini sličnoj onoj iz posljednjeg kvartala 2025. godine.

Na Jadranu su cijene porasle nešto sporije, 2,3 posto, pa je godišnja stopa rasta usporila na 12,6 posto sa 14,4 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine. U ostatku zemlje zabilježen je tromjesečni rast cijena od 2,2 posto, najsporiji u posljednjih pet tromjesečja, dok se godišnja stopa rasta spustila na 18,1 posto s rekordnih 23,4 posto zabilježenih krajem prošle godine.

Tromjesečni rast cijena novih stambenih objekata usporio je za gotovo cijeli postotni bod, na 2,1 posto s 3,1 posto, dok je godišnja stopa rasta pala na 9,7 posto sa 14,5 posto u posljednjem tromjesečju 2025. godine. Cijene postojećih stambenih objekata na tromjesečnoj su razini porasle 3,7 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na 3,4 posto iz posljednjeg kvartala prošle godine, no ipak sporije nego 4,0 posto zabilježenih u prvom tromjesečju 2025. godine, dok je godišnja stopa rasta usporila na 16,1 posto s 16,4 posto u posljednjem kvartalu 2025. godine. Istovremeno, broj prodanih stambenih nekretnina znatno je pao, broj prodanih novih stambenih objekata prepolovio se, pad od 50,9 posto, dok je postojećih prodano 37,4 posto manje nego u istom kvartalu lani.

Tečaj, euribor i Crobex

Na deviznom tržištu tjedan je zaključen tečajem od 1,1448 dolara za euro, što je 0,4 posto više nego tjedan dana ranije. Dolar je izgubio podršku nakon objave slabijeg od očekivanog lipanjskog izvještaja o zaposlenosti u nepoljoprivrednom sektoru, koji je donio tek 57 tisuća novih radnih mjesta u odnosu na očekivanih 110 tisuća, čime se vjerojatnost podizanja kamatnih stopa u rujnu smanjila sa 55 na 35 posto.

Tromjesečni Euribor tjedan je zaključio na 2,32 posto, tri bazna boda više nego tjedan ranije, dok je šestomjesečni Euribor zaključen na 2,55 posto, a dvanaestomjesečni na 2,71 posto, uz pad od četiri odnosno pet baznih bodova na tjednoj razini.

Crobex je tjedan zaključio na 4.478 bodova, uz rast od 0,5 posto na tjednoj razini. Podindeksi Crobex-industrija, Crobex-konstrukt i Crobex-transport zabilježili su rast od 1,8 posto na 4.126 bodova, 6,0 posto na 1.506 bodova te 7,4 posto na 1.699 bodova, dok su Crobex-turist i Crobex-nutris pali 1,5 odnosno 1,1 posto, na 5.876 odnosno 842 boda.