Svemirski bum u Hrvatskoj: Space sektor lani narastao čak 34 posto

Aerospace industrija u Hrvatskoj prošle je godine narasla 11,5 posto i dosegnula 845,2 milijuna eura prihoda, dok su samo tvrtke koje rade na svemirskim projektima rasle čak 34 posto. Pokazalo je to prvo mapiranje hrvatske zrakoplovno-svemirske industrije koje je za hrvatski svemirski hub HISPACE proveo Unicorn Underground, specijaliziran za mapiranje startup ekosustava.

Mapiranje je pokazalo da je lani, prema broju zaposlenih, space sektor rastao 9,9 posto, odnosno tri puta brže od ostatka industrije. Iako domaći svemirski sektor generira manje od 10 posto ukupnih prihoda aerospace industrije, zapošljava gotovo petinu njezine radne snage, odnosno 797 zaposlenika.

- Prvo mapiranje domaće svemirske industrije pokazalo je da se razvoj ovog sektora u Hrvatskoj više ne događa samo unutar akademskih institucija. Danas ovdje imamo startupe, inženjerske timove i tvrtke koje razvijaju različite sustave za satelite, senzoriku, AI rješenja za obradu satelitskih snimki i druge tehnologije - kaže Jakov Čudina, predsjednik HISPACE-a, udruženja kojega je pokrenulo četvero od tridesetak volontera misije CroCube.

Navodi i da je rast svemirskog segmenta u svim ključnim pokazateljima brži od ostatka aerospace sektora, iako još uvijek polazi s male baze. Dodaje da je to potvrdio i ovogodišnji HISPACE-ov svemirski konferencijski program 'Say HI to SPACE', održan u okviru SFERAKON-a u Zagrebu.

Program je otvorio panel 'Cleantech orbita' na kojem je Marko Brkljačić predstavio ideju o korištenju svojih NUOTWO panela za uklanjanje CO2 u svemiru, o čemu već pregovara s Europskom svemirskom agencijom (ESA). Znanstvenik Vito Despoja (SolarHydrogen) prikazao je koncept korištenja vodika kao dugotrajnog spremnika energije za ekstremne uvjete poput lunarnih noći. Mario Špadina, suosnivač SeaCrasa, demonstrirao je primjenu europskih satelita u praćenju onečišćenja mora, istaknuvši na primjeru Perzijskog zaljeva važnost neovisnosti Europe o američkim satelitskim uslugama.

U raspravi o domaćim raketnim tehnologijama, Čudina, također i tehnički direktor Nucleus Aerospacea, govorio je o ključnim inovacijama koje su omogućile razvoj modernih raketnih sustava, dok je izvršni direktor Luka Nuić govorio o suradnji tog startupa i istoimene udruge na razvoju pete rakete, kojom žele dosegnuti visinu od osam kilometara. Stribor Del Vechio iz udruge Euroavia Zagreb predstavio je 'Buru 2', prvu domaću studentsku raketu koja će u orbitu nositi 'živi' koristan teret poput algi.

Filip Novoselnik, direktor Protostar Labsa, opisao je zahtjevan razvoj orbitalnog hardvera koji izdržava ekstremne temperature i zračenje.

- Nakon sedam godina poslovanja, više od 50 projekata i s 25 zaposlenih mogu reći da je takva rješenja moguće razvijati u Hrvatskoj, a jedan od projekata na kojem radimo novi je svemirski teleskop koji će u Zemljinoj orbiti kontinuirano snimati Sunce u visokoj rezoluciji - naglasio je Novoselnik.

Ante Medić iz Pulsar Labsa podijelio je iskustva s inženjerske ekspedicije na Antarktiku, uspoređujući tamošnje surove uvjete sa svemirskima.

- Antarktika je negostoljubiva poput svemira i rad na hardveru tamo iziskuje prilagodbu ekstremnim uvjetima koji uvelike nalikuju onima u svemiru - kaže Medić.

Jan Jilek preuzeo je vodstvo projekta satelita Perun (udruga A3) te najavio planove za njegovo lansiranje do kraja godine uz primjenu domaće deeptech inovacije.

Ante Radonić (urednik Andromede) održao je predavanje o programu Artemis i novoj lunarnoj utrci, dok je ugledni astrofizičar Željko Ivezić govorio o radu Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu i eri astronomije u stvarnom vremenu. Zoran Kahrić iz Johns Hopkins laboratorija (JPL) predstavio je rad na NASA-inom nuklearnom dronu Dragonfly za istraživanje Saturna.

Stevče Arsoski (CSIT) predstavio je pobjednike hackathona Drone Challenge 2026 – timove AeroGuard, Lolek i Bolek te SkyShepherd, koji razvijaju inovativne koncepte autonomnih dronova.

Srednjoškolac Viktor Ignjat Ivezić pokazao je kako simulatori poput Kerbal Space Programa educiraju mlade o orbitalnoj mehanici, dok je Davor Pasarić (muzej PEEK&POKE) govorio o popularizaciji svemira kroz kreativne riječke akcije. Program je zatvorio dizajner Ivan Levak predavanjem o eksperimentalnoj arhitekturi i lebdećim habitatima u ekstremnim uvjetima, razvijenim u suradnji s MIT-om.

Čudina je zaključio da, iako su svemirske teme još uvijek rijetkost u hrvatskom javnom prostoru, HISPACE će nastaviti pokazivati što rade domaći stručnjaci i tvrtke te predstavljati konkretne projekte, proizvode i usluge koji nastaju u Hrvatskoj.