HAC-ov ljetni natječaj razotkrio oprez: INA i lokalni igrač uzeli A1

Strategija Uprave HAC-a da zaradu poveća komercijalizacijom praznih odmorišta upravo je doživjela hladan tuš na tržištu. Službeni zapisnici s otvaranja ponuda otkrivaju oštru podjelu među investitorima. Veliki kapital i lokalni poduzetnici natječu se isključivo za sigurne, prometne lokacije na jadranskom koridoru, dok restorani i kontinentalni pravci nikoga ne zanimaju.

Kada je u svibnju ove godine raspisan natječaj za odmorište Dusina na dionici Vrgorac - Ploče, HAC je nakon više od trinaest godina od puštanja te dionice u promet napokon odlučio potražiti partnere za izgradnju sadržaja na ovom tranzitnom pravcu prema krajnjem jugu zemlje. Ponuđena su dva odvojena i potpuno neovisna sadržaja, benzinska postaja s trgovinom i caffe barom na površini od 7685 kvadratnih metara te samostalni restoran na 1.982 kvadratna metra.

Ina za benzinske

Javno otvaranje ponuda održano 7. srpnja pokazalo je predvidljiv, ali za državnu tvrtku prilično porazan scenarij. Na natječaj za benzinski segment stigla je samo jedna ponuda, i to ona domaće naftne kompanije INA. Svjesni važnosti zaključavanja ove strateške pozicije, u INA-i nisu kalkulirali s minimalnim iznosima.

Nasuprot početno traženoj naknadi od 5.141,25 eura, ponudili su mjesečnu naknadu od 12.500 eura za samo zemljište, uz dodatnih 1000 eura za obavljanje pratećih djelatnosti. Ukupnim iznosom od 13.500 eura bez PDV-a mjesečno INA je osigurala mirnu dominaciju na južnom čvoru autoceste A1. Rok za izgradnju i stavljanje objekata u uporabu iznosi propisanih 18 mjeseci od stupanja ugovora na snagu.

Nitko za restoran

S druge strane, natječaj za samostalni restoran na istoj lokaciji doživio je potpuni fijasko jer u propisanom roku za njega nije zaprimljena nijedna ponuda. Privatni kapital očito bježi od rizika gradnje i vođenja klasičnog restorana koji bi ovisio gotovo isključivo o ljetnim vikend-špicama, dok država kroz natječajne uvjete nije ponudila hibridni model koji bi disperzirao taj rizik.

Putnici će tako na Dusini, kada se ugovor realizira, dobiti gorivo i standardnu ponudu trgovine, dok će se na ozbiljniju gastronomsku ponudu na samom kraju autoceste čekati do daljnjega.

Uzmemo li u obzir vrijeme potrebno za evaluaciju ponude i ugovaranje, realno je očekivati da će INA-in objekt profunkcionirati tek u prvoj polovici 2028. godine.

Jedna ponuda za Liku

Gotovo identičan obrazac ponašanja investitora vidljiv je i iz drugog HAC-ovog natječaja, čiji je zapisnik o otvaranju ponuda zaključen 8. srpnja. Predmet su bili višenamjenski objekti za sezonsko obavljanje ugostiteljske i trgovačke djelatnosti od travnja do kraja listopada na lokacijama Lički Osik istok i zapad na autocesti A1 te Bošnjaci sjever i jug na autocesti A3.

Za lokacije u Lici ponovno je stigla samo jedna ponuda. Poslala ju je tvrtka HB iz Gospića pod vodstvom direktora Branka Hercega, ponudivši mjesečnu naknadu od 3326 eura po objektu, što HAC-u donosi ukupno 6652 eura bez PDV-a po mjesecu aktivne sezone. Istovremeno, za sezonske objekte na odmorištu Bošnjaci, smještenom na slavonskoj dionici autoceste A3 prema Lipovcu, u urudžbeni zapisnik HAC-a nije stigla niti jedna jedina koverta.

Za kompaniju čiji su prihodi od gospodarenja cestovnim zemljištem u 2024. godini iznosili skromnih 18,2 milijuna eura, što je tek 3,4 posto od ukupnih 535,6 milijuna eura prihoda, ovi su natječaji trebali biti zoran primjer nove dinamike upravljanja državnom imovinom. Umjesto tržišnog natjecanja koje bi maksimiziralo javni profit, HAC je dobio utrke s jednim konjem na atraktivnim pravcima i potpuno ignoriranje na onim manje profitabilnima.

Slaba profitabilnost izvan ljetne sezone, kroničan nedostatak radne snage u ugostiteljstvu i rigidni uvjeti natječaja vjerojatno su odvratili investitore od svega što nije čista maloprodaja naftnih derivata. Dok se u pozadini pripremaju novi ugovori za Pešćenicu, Črnec i strateški važne lokacije Dobra istok i zapad, s kojih Tifon odlazi nakon 25 godina, HAC će morati hitno redefinirati uvjete za manje atraktivne lokacije.

U suprotnom, mreža hrvatskih autocesta ostat će komercijalno rascjepkana na blještave oaze energetskih divova i prazna, zapuštena odmorišta na tranzitnim marginama.