Brendovi koji su promijenili svijet

Kad bi vas netko pitao koje su to stvari promijenile svijet, vjerojatno bi se na vašem popisu našli struja, vodovod i, ne znam, mobitel. Sigurna sam i da bi rijetko tko na listu, ma koliko bila duga, stavio ime nekog brenda, jer to nekako ne ide u imaginarnu ladicu sa spomenutim dostignućima.

Ekipa iz AdWeeka poziva vas da dvaput razmislite. Naravno, to ne znači da bi osnivača Amazona valjalo staviti uz bok Tesli, ali biste se mogli složiti s tezom kako su, među ostalim, i brendovi sudjelovali u kreiranju svijeta kakav danas poznajemo; definirali što i kako kupujemo, promijenili način na koji komuniciramo, obavljamo kupnju, konzumiramo hranu ili vodimo ljubav. AdWeek je stoga složio svoju listu globalnih (naravno, američkih) brendova koji su, kako autori kažu, promijenili svijet.
Pošto neki kritičari s potpunim pravom smatraju da je ona nepotpuna, da su nepravedno izostavljeni neki europski brendovi poput Ikee ili Zare, a iz nekog razloga zaboravljeni i utjecajni igrači kao što su to, primjerice, Microsoft, Coca-Cola ili Playboy, valja je doživjeti prije kao dokaz važnosti brendova u suvremenom svijetu nego kao konačan popis. Pa, krenimo redom s onima koji su relevantni i domaćim potrošačima.

Brzina kao pokretač

Brendovi su kao brzosušeći cement - želite li da ispadnu dobro, trebate djelovati brzo. Te riječi Jeffa Bezosa najbolje opisuju poslovanje brenda Amazon, koji je u svijet pustio sredinom devedesetih. Uvjerljivo najjača virtualna šoping-destinacija na svijetu broji nevjerojatnih 70 milijardi dolara od prodaje, a procjenjuje se da u samo jednoj sekundi zaprimi 35 narudžbi. Da je zaista riječ o gigantu potvrđuje i podatak da su zbog pada sustava koji je trajao svega 49 minuta izgubili šest milijuna dolara. Bezos i njegov Amazon utrli su stazu online šopinga, bez kojeg je danas svakodnevica praktički nezamisliva te pokazali konkurenciji da su brzina, ponuda, pametni algoritmi praćenja korisnika i personalizacija usluge ključ uspjeha. Brzina je jedan od temeljnih pokretača uspjeha McDonald’sa, najvećeg lanca brze prehrane, koji u 119 zemalja zapošljava 1,9 milijuna ljudi. Kompanija nije samo promijenila naše prehrambene navike i postala ‘kraljica’ junk-fooda već o njenom utjecaju govori i činjenica da The Economist promjene deviznog tečaja mjeri prema odnosu strane valute i cijene BigMaca izražene u dolarima. Priča se da je maskota Ronald McDonald po prepoznatljivosti među klincima odmah iza Djeda Mraza, a i to da je otvorenje restorana u Rusiji imalo utjecaja i na prekid Hladnog rata.

Superinovacije

Pitanje je vremena kad će se i o brendu Marka Zuckerberga, poznatome Facebooku, govoriti u političkom kontekstu, jer je već sad alat uz pomoć kojeg su pokrenute brojne društveno-političke inicijative. Zapravo, Facebook je već sad medij mimo medija, lakmus-papir javnog mnijenja, mjesto susreta, rasprava i najvjernija preslika klasične družbe. Svaki 13. čovjek aktivno sudjeluje u stvaranju sadržaja na Facebooku, a za 45 posto korisnika to je prva stvar koju provjeravaju čim otvore oči. Zbog te inovacije Marka Zuckerberga uspoređuju s pokojnim Steveom Jobsom, kreatorom još jednog brenda, odnosno proizvoda koji je promijenio svijet. Iako se tom lideru iz svijeta tehnologije pripisuje i da je napravio revoluciju u glazbenoj industriji (iTunes), AdWeek je odabrao iPhone kao jedan od brendova koji su promijenili svijet. Kako su naveli, u samo šest godina iPhone ne samo da je promijenio svijet mobilne telefonije, već je internet učinio dostupnijim nego ikad i otvorio potpuno novi svijet mobilnih aplikacija. New York Times proglasio ga je ‘telefonom koji je telefone promijenio zauvijek’, a američki policajci skovali su termin ‘apple picking’ (sitne krađe u, primjerice, javnim prometalima poput tramvaja ili podzemne). U nabrajanju brendova koji su promijenili svijet ekipa iz AdWeeka nije zaboravila spomenuti Visu. Premda je riječ o brendu koji nema jednaku snagu i prepoznatljivost u čitavom (razvijenom) svijetu (kao, recimo, Facebook ili iPhone), s pravom je na popisu.

Kartice i dizalice

Visa je, naime, prva kreditna kartica ikad izdana. O utjecaju, jasno vam je, suvišno je govoriti. Osim toga, piše Adweek, taj je brend prema broju korisnika ‘prešišao’ American Express i MasterCard; na američkom tržištu u prometu je 278 milijuna kartica Visa, a u svijetu su ih nevjerojatna 522 milijuna. I dok su Visa i ostali kartičari promijenili način na koji kupujemo, Viagra je, nema sumnje, promijenila način na koji vodimo ljubav. Ili, bolje rečeno, za neke potrošače seks učinila mogućom radnjom. Baš kao i penicilin, i Viagra je nastala slučajno. Naime, Pfizer uopće nije imao namjeru proizvesti lijek za erektilnu disfunkciju, već pomoći pacijentima s hipertenzijom i anginom. No testirani pacijenti objasnili su im da ne osjećaju neke bitna poboljšanja kad je riječ o njihovom srcu, ali zato vide očigledne promjene na svojim spolovilima. Četrdeset milijuna izdanih recepata kasnije Viagra je postala najpopularniji brend u kategoriji, pa čak zasjela i na prvo mjesto krivotvorenih lijekova. Također, ta plava tabletica postala je dio popularne kulture kao nijedan farmaceutski brend dosad.
Kritičari AdWeekove liste slažu se s navedenim odabirom, ali dvoje jesu li se Walmart, Starbucks, HBO i Gap trebali naći u društvu spomenute šestorke. Kao glavni argument ističi činjenicu da je riječ o brendovima koji nisu toliko popularni i prepoznatljivi u ostatku svijeta. Ipak, valja priznati da je i tu riječ o vrlo utjecajnim brendovima koji jesu ostavili traga u sektoru u kojem posluju. U svakom slučaju, brendovi su postali dio svakodnevice modernog čovjeka i u velikoj mjeri utječu na njegov život. Je li pretjerano reći da mijenjaju svijet? Nipošto.