Ekonomije razvijenih zemalja sve više ovise o stručnosti radnika, a fakultetske diplome su iznimno tražene.
Prije nekoliko desetljeća, konkretnije 1972. godine, fakultetski obrazovan čovjek u dobi od 25 do 34 godine mogao je očekivati 22 posto veću zaradu od kolega bez diplome. Danas je situacija drugačija – zarada je veća za čak 70 posto. Međutim, iako je sasvim sigurno da se isplati diplomirati, korist od diplome nije jednako raspoređena među zanimanjima. Istraživanje tvrtke PayScale bavilo se korisnošću i isplativošću diplome na različitim fakultetima u SAD-u. u kalkulaciju su uračunati i troškovi studiranja.
Rezultati istraživanja su pokazali kako isplativost diplome manje ovisi o ‘prestižnosti‘ fakulteta, a više o području studiranja. Inženjeri i studenti računalnih znanosti, naime, imaju najviše koristi od diplome. Slijede ih studenti ekonomskih smjerova. Studenti humanističkih i umjetničkih smjerova su u nepovoljnijoj situaciji. Zaključak istraživanja jest da se studenti zabrinuti za financijsku budućnost trebaju manje fokusirati na prestiž i rang fakulteta, a više na matematičke sposobnosti.