Istraživanje portala MojPosao, provedeno na 2.800 ispitanika razotkriva jesu li ljudi otvoreni za rad u mirovini i pod kojim uvjetima.
Svaka treća osoba (35%) otvorena je za rad u mirovini, bilo na punu satnicu (9%), bilo na skraćeno radno vrijeme (26%), pokazuje istraživanje, dok bi 42% ispitanika na rad u trećoj dobi pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje. Četvrtina ili 23% građana uopće ne želi raditi nakon što ode u penziju.
Nešto malo više muškaraca (36%) nego žena (33%) želi raditi u mirovini, ali i više muškaraca kategorički odbija mogućnost zaposlenja u penziji (25% muškaraca i 22% žena).
Visokoobrazovane osobe su otvorenije za rad u mirovini
Što je stupanj obrazovanja ispitanika bio veći, to je i razina njihove spremnosti za zaposlenje u mirovini bila viša. Pa tako i nakon odlaska u mirovinu s radom želi nastaviti 39% ispitanika sa VSS, odnosno 35% onih sa VŠS i 32% ispitanika sa SSS. Također, što su mjesečna primanja veća, to su ispitanici bili otvoreniji za rad u mirovini.
Zanimljivo je i da je veći broj starijih, koji se bliže mirovini, spremno barem promisliti o radu nakon mirovine. Čak 53% ispitanika starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u penziji (bilo na puno ili na pola radnog vremena), dok one do 25 godina starosti najmanje privlači mogućnost rada ‘pod stare dane‘ (31%).
Kada bi imali mogućnost izbora, većina ispitanika (67%) ističe da bi u mirovini nastavili raditi svoj ‘‘stari‘‘ posao, odnosno onaj koji su obavljali prije umirovljenja.
Nedostatak novca glavni je razlog povratka na posao
Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše ispitanika bi u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36%) ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33%). Četvrtina ispitanika (24%) bi u mirovini radila zbog osjećaja produktivnosti, a 7% zbog druženja i socijalnog kontakta s drugima.
Kao razloge zašto ne bi voljeli raditi u mirovini ispitanici ističu želju za bavljenjem hobijima, vremenom za obitelj, umorom, kao i stavom da umirovljenici oduzimaju posao radno sposobnom stanovništvu kao i da više nemaju fizičke i psihičke kapacitete potrebne za rad.
66% ispitanika misli da je Vlada odluku o mogućnosti zapošljavanja umirovljenika donijela zbog nedostatka radne snage.