Bliskoistočni energetski šok neće rasplamsati inflaciju kao 2022.

Rat na Bliskom istoku izazvao je nesumnjivo energetski šok u cijelom svijetu, ali je on iz europske i hrvatske perspektive ipak znatno blaži nego što je bio onaj iz 2022. nakon ruske agresije na Ukrajinu. No, ova je kriza dodatna prilika za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva, poručeno je u uvodnom dijelu Liderova 2. Financijskog foruma koji se u ponedjeljak održava u Zagrebu. Kako je u pozdravnom govoru istaknuo glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, prije nego što je počela kriza na Bliskom istoku, u Lideru smo odlučili zadati vladajućima ključne pokazatelje uspješnosti.

- Oni su iznosili tri posto gospodarskog rasta, proračunski deficit i stopu inflacije ispod tri posto. U sadašnjim okolnostima ti KPI-jevi više ne vrijede, ali bismo voljeli dobiti signale što je moguće izvršiti ove godine koja je puna neizvjesnosti – kazao je Šajatović. Tu neizvjesnost stvorila je energetska kriza u regiji koja slovi za globalnu energetsku arteriju. Osim što je ključan u proizvodnji nafte i plina, Bliski istok je važan proizvođač sirovina za proizvodnju gnojiva, što stvara poremećaj u opskrbnim lancima, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.