Zbog rata u Iranu EU platila 30 milijardi eura više za energiju

Činilo se da će prošli tjedan biti relativno miran kada je u pitanju geopolitika, Iran, Hormuški tjesnac i sve povezano s time, zbog čega su i cijene energije padale, a onda je za vikend Iran odbacio najnoviji američki mirovni prijedlog, što je bio bullish signal na početku novog tjedna za sirovu naftu, koja je u porastu.

To se onda, naravno, prelijeva i na ostale robe, pogotovo one povezane na neki način s naftom. Stoga će tržišta i ovaj tjedan veću pozornost posvetiti Trumpu, ratu i Iranu nego fundamentima. Tu treba još dodati i dugoočekivani sastanak Trumpa i Xija u Kini, koji će također biti u fokusu tržišta. Očekuju nas i najnoviji podaci o CPI inflaciji u SAD-u, pa će i to biti fokus tržišta. Sve u svemu, zanimljiv tjedan je pred nama.

Rijetki su profitirali

Globalno gledano, većina svijeta izgubila je u ovom ratu s Iranom, a samo su rijetki profitirali. SAD za sada nije uspio ostvariti svoje strateške ciljeve, a sukob se proširio na regiju, pretvorivši se u ogromnu kaljužu u koju je upleten gotovo cijeli svijet. Zemlje Perzijskog zaljeva, prosperitetne prije početka sukoba, izgubile su status regionalnih poslovnih središta zbog iranskih napada. UAE i Saudijska Arabija najteže su pogođeni.

SAD doživljava porast inflacije povezan s rastom cijena, uključujući i benzin, a Trump se priprema za problematične međuizbore na jesen. Cijeli svijet se priprema za rastuću inflaciju, ekonomski kolaps, nestašicu energije i moguću glad zbog poremećaja u opskrbi gnojivima i hranom. Među dobitnicima, Rusija prednjači, povećavajući prihode od prodaje energije, gnojiva i žitarica, čije su cijene porasle. Kina je također među pobjednicima, minimizirajući gubitke od energetske krize zahvaljujući Rusiji i stvaranju rezervi. Nadalje, Kina će imati koristi od ponude obnovljivih izvora energije, čija je potražnja naglo porasla zbog energetske krize.

Inflacija na robnim tržištima premašila je razine krize iz 2022. godine. Bloomberg Commodity Index (BCI) ima najvišu vrijednost od veljače 2013., veću nego na vrhuncu krize 2022. godine. Inače, BCI prati 25 terminskih ugovora na energiju, metale i poljoprivredne proizvode. FAO indeks pokazuje da su cijene hrane dosegle trogodišnji maksimum. Indeks, koji odražava cijene žitarica, šećera, mesa, mliječnih proizvoda i biljnih ulja, porastao je treći mjesec zaredom. U veljači je porastao prvi put u pet mjeseci.

Poremećaj tokova nafte

Kineska središnja banka kupuje zlato već 18 mjeseci zaredom i nastavlja kupovati. Ovo nije puko nagađanje, Peking gradi temelje za sljedeće globalno gospodarstvo.

Terminske cijene sirove nafte Brent skočile su nakon vikenda na razinu od 104 $/bbl, nadoknadivši gubitke od prošlog tjedna nakon što je predsjednik Donald Trump odbio najnoviji iranski odgovor na njegov prijedlog usmjeren na okončanje 10-tjednog sukoba, ostavljajući Hormuški tjesnac efektivno zatvorenim.

Trump je prijedlog nazvao potpuno neprihvatljivim, usred izvješća da je Iran predložio prijenos dijela svojih zaliha visoko obogaćenog uranija u treću zemlju, a istovremeno odbio demontirati svoju nuklearnu infrastrukturu. Istodobno, napadi dronovima pogodili su teretni brod u blizini Katara u Perzijskom zaljevu, dok su UAE i Kuvajt rekli da su presreli neprijateljske dronove, što je izazvalo strahove da bi se krhko primirje postignuto početkom travnja moglo raspasti.

Dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca ozbiljno je poremetilo globalne tokove sirove nafte, prirodnog plina i rafiniranih goriva, izazvavši ono što je IEA opisala kao najveći šok opskrbe u povijesti. SAD je sada glavni dobavljač nafte Europi. Što se tiče plina, još uvijek malo gubi u odnosu na Norvešku, ali uskoro će i tamo postati vodeći izvoznik. SAD je zamijenio Rusiju, a Europa plaća cijenu svega toga.

Terminske cijene europskog prirodnog plina također su porasle i kreću se oko razine od 45 €/MWh. Gotovo zatvaranje tjesnaca ugušilo je oko petinu globalne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG), a rutu trenutno blokiraju obje strane. Dok većina opskrbe s Bliskog istoka ide u Aziju, poremećaj je smanjio globalnu opskrbu i pojačao konkurenciju za terete. Situacija je kritična za Europu, koja treba napuniti skladišta prije sljedeće zime.

Već druga kriza

Od početka rata, zemlje Europske unije platile su preko 30 milijardi eura više za uvoz energije. Kao rezultat toga, EU se priprema za nestašicu goriva, a Bruxelles povećava rezerve i razmatra izvanredne mjere za distribuciju energetskih resursa. Skupa energija ugrožava radna mjesta i svakodnevni život, dok reforme i sveobuhvatni plan još uvijek nedostaju. Za EU je ovo već druga velika energetska kriza u kratkom vremenskom razdoblju, prvo rat u Ukrajini, a sada rat u Iranu.

Rast cijene nafte podržava agri tržišta, posebno kukuruz. U proteklih 10 dana, korelacija kukuruza i sirove nafte popela se na +0,81, što je trenutno najjači agro-makro odnos u cijelom kompleksu roba. Rast sirove nafte znači i rast cijene kukuruza, ali i obratno. Trgovci će fokus staviti na kretanje vremenskih prilika i na sušnije vrijeme u američkom kukuruznom pojasu, kretanje sjetve u SAD-u, izvještaje o proizvodnji u Južnoj Americi, statistiku prerade soje u SAD-u, ali prije svega novi izvještaj USDA za svibanj.

Tu su i fondovi koji drže najveću bullish okladu na poljoprivredu u zadnje četiri godine. Fondovi su long ukupno 110 milijuna tona roba, od čega 51,4 milijuna tona kukuruza i 32,5 milijuna tona soje. Ova ekstremna pozicija izlaže cijene riziku od naglog pada. Najmanje izloženu poziciju ima pšenica. U posljednjih 13 godina samo smo tri puta vidjeli tako veliku long poziciju fondova: 2014., 2021. i 2022. godine. Dva od tri puta, 2014. i 2022. godine, vidjeli smo nagle padove cijena. To ne znači da će se to ponoviti i ovaj put. Geopolitika i vrijeme ovog ljeta na sjevernoj hemisferi napravit će razliku.

Bakar blizu rekorda

Pad cijena nafte, jačanje eura i kiše u većem dijelu Europe umiruju u pogledu stanja žetve i oslabile su cijene europskih žitarica, posebno pšenice. Očekuje se kišno razdoblje s povoljnim oborinama u većem dijelu Europe, ali u Podunavlju/Balkanu nije pala prava kiša već duže razdoblje i prijeti rizik od suše, i to će svakako biti nešto na što će trgovci obratiti pozornost. Za proizvođače stočne hrane, značajna razlika u cijeni između kukuruza i pšenice potiče zamjenu kukuruza u formulama gdje je to moguće.

Cijene bakra porasle su blizu razine od 13.800 $/t, približavajući se rekordnim razinama dosegnutim krajem siječnja, jer investitori sve više očekuju da će ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije, modernizaciju električne mreže i čistu energiju potaknuti održivu dugoročnu potražnju za tim metalom. Također, snižavanje cijena energije pomoglo je u smanjenju zabrinutosti zbog globalnog rasta i potražnje za industrijskim metalima.

Istodobno, tekući sukob na Bliskom istoku poremetio je isporuke sumporne kiseline, ključnog inputa u rafiniranju bakra. Kina je zabranila izvoz sumporne kiseline od svibnja do najmanje prosinca. Očekuje se da će ta mjera ukloniti oko tri milijuna tona s globalnog tržišta pomorskog prijevoza, što će značajno utjecati na glavne uvoznike poput Čilea, Indonezije i Indije. Proizvodnja bakra u Čileu već je pala za oko 6 posto u prva tri mjeseca 2026. u usporedbi s istim razdobljem 2025., čak i prije nego što se uzme u obzir utjecaj poremećaja u opskrbi sumpornom kiselinom.