Dubrovčanin Nikola Primorac prvi preplovio Atlantik u maloj jedrilici

Dana 2. lipnja 1870. dubrovački kapetan Nikola Primorac isplovio je iz Liverpoola u jedrilici dugoj tek šest metara, u pothvat koji su suvremenici smatrali – neodgovornim ili jednostavno ludim. Cilj je bio preploviti Atlantik, i to u plovilu nazvanom City of Ragusa koje je zapravo bilo prerađeni brodski čamac, s posadom od samo dva čovjeka.

Primorac i njegov partner, irski pomorac John Charles Buckley, za 92 dana stigli su do američke obale. Pristajanje u Bostonu izazvalo je veliku pozornost u britanskom i američkom tisku. Već sljedeće godine Primorac se – ovaj put s partnerom Edwinom Richardom Williamom Hayterom - vratio istim putem, čime je postao prvi koji je Atlantik u tako malom plovilu prešao u oba smjera - u brodu duljine današnjeg većeg gumenjaka.

Možda je riječ o koincidenciji, ali Jules Verne je svoj legendarni roman Put oko svijeta u 80 dana objavio nedugo nakon Primorčeva povratka u Liverpool. Osim avanture, povezuje ih i – oklada: dok je Primorac Atlantik prejedrio za tisuću funti, Phileas Fogg riskirao je tada vrtoglavih, ali fikcionalnih 20 tisuća.

Mali brodovi, velike priče

Primorac nije ostao usamljen slučaj, ali je ostao referentna točka.

Njegov pothvat otvorio je prostor cijeloj liniji onoga što danas zovemo ekstremnim jedrenjem i oceanografskim avanturama.

U hrvatskom kontekstu, taj se kontinuitet vidi iznenađujuće jasno: Joža Horvat, kapetan i pisac, oplovio je svijet jedrilicom Besa; Mladen Šutej i drugi moderni oceanici nastavili su tradiciju dugih oceanskih plovidbi izvan institucionalnih okvira; a Ivica Kostelić, kombinira ekstremne izazove na planinama, morima i rijekama.  

Od Primorca do Mate Svjetskog i dalje

Razlika je, naravno, u kontekstu. Primorac je plovio: bez moderne navigacije, bez pouzdane meteorologije i bez realne mogućnosti spašavanja. Današnji moreplovci i avanturisti imaju: satelite, GPS i sigurnosne protokole.

Ali ono bitno ostaje isto — odluka da se krene. U tom smislu, Primorac je bliži suvremenim ekstremnim sportašima nego pomorcima svog doba. 

Jedan od nastavljača hrvatske pustolovne tradicije je Mate Šimunović (1900. – 1969.). Na putovanju dugom 19 godina prešao je pješice, biciklom i malom jedrilicom 360.000 kilometara. Njemu u čast pod nazivom Mate Svjetski u Vrgorcu svake godine održava festival pustolova. 

Avantura postaje ozbiljan biznis

Suvremeni avanturisti sve češće spajaju svoju strast s biznisom. Među najpoznatijima su Davor Rostuhar, koji o svojim putovanjima piše knjige i snima ih, te legenda svjetskog alpinizma, Stipe Božić.

Željan Rakela vodi motociklističke ture po cijelom svijetu. Josip Lukačić Lux - koji ima 'u nogama' niz biciklističkih relacija, alpinističkih uspona i kajakaških tura – vodi projekt Thrillseeker usmjeren otkrivanju tajni Slavonije. Na rubu avanturizma su i Karlo i Tonka, koji se predstavljaju kao avantouristi i otkrivaju napuštena mjesta u Hrvatskoj.

Jurica Barać s brendom Highlander od planinarenja stvara globalni biznis u čak 20 zemalja. Uspostavio je suradnju sa Spartan Raceom, i organizira tu utrku u Hrvatskoj. Njegova tvrtka Avantura života prošle je godine imala 2,7 milijuna eura prihoda i iskazala dobit od 762 tisuće eura. 

Tako se priča koju je započeo Nikola Primorac 2. lipnja 1870. okladom za tisuću funti pretače u industriju iskustva i ozbiljan biznis. Hrvatska je zbog raznolikog terena, ali i zbog svojih 'ambasadora pustolovina' sve popularnija destinacija za avanturistički turizam.