Ivica Šerfezi: Najveća estradna zvijezda od Zagreba do Vladivostoka

Dana 29. svibnja 2004. umro je Ivica Šerfezi, pjevač čija se karijera danas često svodi na niz šlagera i televizijskih nastupa, ali koji je u svoje vrijeme bio mnogo više od lokalne zvijezde. Šerfezi je pripadao generaciji izvođača u kojoj je domaća zabavna glazba bila ozbiljan kulturni i izvozni proizvod, s publikom daleko izvan granica Hrvatske i tadašnje Jugoslavije.

U tom smislu, njegova biografija nije samo priča o jednom pjevaču, nego i o razdoblju u kojem je estrada funkcionirala kao meki oblik kulturne diplomacije. 

Zvijezda europskog Istoka

Ivica Šerfezi bio je iznimno popularan u Jugoslaviji, ali je njegov pravi tržišni doseg bio – Istok. Posebno mjesto u njegovoj karijeri zauzima Sovjetski Savez, gdje je nastupao pred golemim auditorijima i stekao status jedne od najvećih stranih estradnih zvijezda. U vrijeme kada zapadna pop-kultura nije bila slobodno dostupna, pjevači iz Jugoslavije imali su privilegiran položaj: dolazili su iz nesvrstane zemlje, pjevali romantične pjesme, i bili prihvatljivi i publici i vlastima.

Šerfezi nije bio iznimka, nego predvodnik vala. Tržište Sovjetskog Saveza i istočne Europe bilo je meta i drugih domaćih izvođača, ali rijetki su ondje ostvarili njegovu razinu prepoznatljivosti. Estrada je tada bila industrija: turneje su trajale mjesecima, tiraže su se mjerile u stotinama tisuća, a popularnost se gradila izvan televizijskih studija.

Šerfezi i srpski pjevač Đorđe Marjanović bili su najuspješniji izvoznici zabavne glazbe iz Jugoslavije u Sovjetski Savez i druge države istočne Europe. Jedna Šerfezijeva mini ploča (EP – sa četiri pjesme) na 15. je mjestu prodanih singlica i EP-eva između 1974. i 1993. u Sovjetskom Savezu – odmah iza najvećih međunarodnih zvijezda poput Adriana Celentana, Paula McCartneya, Johna Lennona, Bee Geesa, Amande Lear, Glorije Gaynor…

Estrada bez estradnosti

Za razliku od kasnijih generacija, Šerfezi je pripadao vremenu u kojem se pjevačka karijera nije nužno gradila na skandalima ili medijskoj izloženosti. Bio je profesionalac, discipliniran i tehnički pouzdan izvođač, s imidžem koji je bio prilagođen širokoj publici – od dvorana kulture do državnih televizija.

Istodobno, imao je život izvan pozornice.

Sport kao paralelna strast

Manje je poznato da je Ivica Šerfezi bio aktivni sportaš. U mladosti se ozbiljno bavio tenisom, a kasnije je postao strastveni golfer, u vrijeme kada je taj sport u Hrvatskoj bio egzotika. Bio je i zaljubljenik u hokej na ledu, sport koji je u Zagrebu imao nišnu, ali vjernu publiku.

Ta sportska dimenzija dodatno ga izdvaja od stereotipa estradnog života – Šerfezi nije živio isključivo za pozornicu.

Društveni angažman i politika

Bio je profesor zemljopisa i tjelesnog odgoja, govorio je ruski, engleski i njemački jezik. U kasnijim godinama života bio je član HSS-a i sudjelovao u javnom životu izvan estrade. Posebno se angažirao u udruzi oštećenika, jer je i sam bio među onima koji su izgubili novac u slučaju Glumina banke.

Točan iznos njegovog gubitka nikada nije javno precizno objavljen, ali je u intervjuima i svjedočanstvima iz tog vremena jasno da je riječ o značajnom osobnom financijskom udaru, koji je snažno obilježio njegove posljednje godine. Taj angažman nije bio deklarativan: Šerfezi je redovito sudjelovao na skupovima oštećenika i javno govorio o odgovornosti financijskog sustava.

Kraj jedne ere

Ostao je zapamćen po hitovima poput 'Suze liju plave oči', 'Ruže su crvene', 'Ximeroni'… Britvićeva pjesma 'Moj Zagreb tak imam te rad' u Šerfezijevoj je interpretaciji postala neformalna zagrebačka himna. Često je nastupao u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. 

Samo nekoliko dana prije smrti održao je posljednji koncert, u Dubrovniku. Njegovom smrću 2004. simbolično se zatvara jedno poglavlje domaće zabavne glazbe. Ne samo zato što je otišao jedan pjevač, nego zato što je nestalo vrijeme u kojem je estrada bila međunarodno konkurentna u znatno širim okvirima nego danas, kad komercijalni doseg mahom završava na granicama bivše države i u klubovima iseljenika.

Danas, kada se glazbeni uspjeh mjeri pregledima i viralnošću, teško je rekonstruirati razmjere nekadašnjih turneja po Sovjetskom Savezu ili status koji su domaći pjevači ondje imali. Ivica Šerfezi bio je dio tog svijeta – i jedan od njegovih najuspješnijih predstavnika.

Na današnji dan, vrijedi ga se sjetiti ne samo kao pjevača i zlatnog dečka hrvatske estrade, nego kao simbola vremena kada je hrvatska popularna glazba imala publiku – i tržište – daleko izvan svog jezičnog prostora i državnih granica.