Edward Snowden: Američki zviždač razotkrio globalni sustav nadzora

Edward Snowden 9. lipnja 2013. javno je potvrdio da je on izvor tajnih dokumenata koji su otkrili razmjere globalnog digitalnog nadzora američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) i njenih saveznika. Time priča prelazi iz ‘curenja informacija’ u globalni politički potres.

- Ne želim živjeti u svijetu u kojem se bilježi sve što radim i govorim - rekao je bivši IT stručnjak CIA-e i NSA-a Snowden u intervjuu Guardianu.

Svi su u obavještajnoj mreži

Prije toga u Guardianu i Washington Postu već su izlazile kompromitirajuće priče. Najprije je 5. lipnja objavljeno da je NSA prisilila telekom Verizon da preda telefonske metapodatke milijuna korisnika (tko koga zove, kada, koliko dugo). Obuhvaćeni su praktički svi korisnici, bez individualne sumnje. Bio je to prvi dokaz masovnog prikupljanja podataka.

Sljedeći dani donijeli su još veći udar. Otkriven je program PRISM koji omogućava NSA-u pristup podacima korisnika kompanija poput Googlea, Facebooka, Applea i Microsofta. Prikupljani su e-mailovi, video pozivi, fotografije i dokumenti. Javnost se prvi put uvjerila u  direktnu vezu državnog nadzora i Big Techa.

Uslijedila su i dodatna pojašnjenja. Nadzor nije bio ograničen samo na strance – često je zahvaćao i druge korisnike (‘incidental collection’) i bio je dio šire mreže programa. NSA je tražila ‘što više podataka, gdje god je moguće’. Javnost je počela shvaćati: ne radi se o iznimkama nego o sustavu.

XKeyscore – ‘Google za špijune’

Snowden je provalio i alat, XKeyscore, koji je omogućavao analitičarima da pretražuju ogromne baze podataka internet aktivnosti – od povijesti pretraživanja preko e-mail sadržaja do online ponašanja korisnika, i sve to bez potrebe za pojedinačnim sudskim nalogom u svakom slučaju.

To je izazvalo najveći šok: tehnički je bilo moguće pratiti gotovo bilo koga.

Presretanje globalnog interneta

Dokumenti su pokazali i presretanje prometa na razini infrastrukture: prisluškivanje podmorskih optičkih kabela, suradnju s drugim državama (Five Eyes) i razmjenu podataka između saveznika. Internet nije bio ‘neutralna mreža’ – nego nadzirani prostor.

Prije 2013. postojale su sumnje o nadzoru – ali Snowden je prvi donio dokaze o tome da države nadziru i vlastite građane, te da saveznici (npr. SAD i države EU) prisluškuju jedni druge, a  prisluškivani su i politički lideri poput tada najmoćnije europske političarke, njemačke kancelarke Angele Merkel.

Snowden ubrzao donošenje GDPR-a

Reakcija je bila burna – ali i pomalo licemjerna: neke države su kritizirale SAD, dok su same sudjelovale u sličnim praksama. Ipak, Snowdenova otkrića ubrzaala su politički pritisak na donošenje mjera za zaštitu privatnosti, posebno u EU. Već 2016. donesena je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR – General Data Protection Regulation), i proširena je enkripcija (WhatsApp, Signal, itd.)

Drugim riječima, američki zviždač donio je europeizaciju zaštite podataka.

Trinaest godina u egzilu

Odmah nakon izbijanja afere SAD optužuje Snowdena za krađu državne imovine i špijunažu, i prijeti mu dugogodišnja zatvorska kazna. Od tada je u bijegu. Pokušao je iz Hong Konga otputovati za Kubu i Ekvador, ali SAD mu poništava putovnicu i 'zapeo je' na moskovskom aerodromu. Postaje čovjek bez države sve dok mu Rusija nije dala azil, koji je stalno produžavan, a 2022. je dobio rusko državljanstvo. Živi u Moskvi.

Za američku vladu i dalje je izdajnik, a za većinu svjetske javnosti borac za zaštitu privatnosti.

Objavio je autobiografiju Permanent Record, i dalje je aktivan u raspravama o privatnosti, tehnologiji i nadzoru.

Što se događa danas

Rasprave o odnosima u trokutu privatnosti – tehnologije i države danas su samo još zaoštrenije. U kontekstu alata umjetne inteligencije, big data i nadzora na društvenim mrežama Snowdenova priča pokazala je koliko je nadzor već tada bio razvijen — a današnje tehnologije samo postavljaju pitanje: gdje je granica danas?

A dvojbe o nadzoru nisu samo globalne. I u Hrvatskoj se povremeno otvaraju pitanja zakonitog prisluškivanja i granica ovlasti sigurnosnih službi. Upravo je aktualno (ne)zakonito prisluškivanje nove predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić, koja je 2019. 'upala' u Uskokove tajne mjere.

Sve to pokazuje da dileme na koje je Snowden ukazao prije 13 godina i dalje nisu riješene – ni globalno ni lokalno.