Elizabeta II., kraljica koja je 70 godina vladala carstvom u raspadanju

Kad je 8. rujna 2022. u Balmoralu umrla kraljica Elizabeta II., završilo je jedno od najdužih poglavlja suvremene povijesti. Vladala je 70 godina i 214 dana, od 6. veljače 1952. do smrti 2022., što je najduža vladavina u britanskoj povijesti, i jedna od najdužih u svijetu.  

Malo je ljudi koji su iz prve ruke svjedočili tolikim promjenama. Kada je postala kraljica imala je 25 godina. U Britaniji su se još koristili kuponi za hranu uvedeni nakon Drugog svjetskog rata, televizor je bio rijetkost, Britansko Carstvo 'u kojem sunce nikad ne zalazi' još je postojalo, a Winston Churchill bio je premijer.

Svjedočila početku interneta i digitalizaciji

Do njezine smrti svijet je bio digitaliziran, internet je promijenio svakodnevni život, čovjek je sletio na Mjesec, srušen je Berlinski zid, završio Hladni rat, Ujedinjeno kraljevstvo pristupilo je Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ), preteči današnje Europske unije, iz koje je izašlo nakon Brexita.  

Tijekom njezine vladavine raspadalo se Britansko Carstvo - dovršen je proces dekolonizacije i nastali su deseci novih neovisnih država. Kad je stupila na prijestolje bila je kraljica sedam država, a bila je suverena čak 32 zemlje u različitim razdobljima. Istodobno je postala simbol kontinuiteta Commonwealtha, zajednice koja je nadživjela carstvo iz kojeg je nastala.  

Upoznala više od 170 premijera i 14 američkih predsjednika

Susretala se s gotovo svim ključnim svjetskim liderima druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Radila je s više od 170 premijera u svojim kraljevstvima, upoznala je 14 američkih predsjednika, od Harryja Trumana do Joea Bidena, te pet papa. 

Među državnicima s kojima se susretala bili su John F. Kennedy, Charles de Gaulle, Richard Nixon, Ronald Reagan, Mihail Gorbačov, Boris Jeljcin, Nelson Mandela i brojni drugi koji su oblikovali moderni svijet.  

Tri susreta s Titom

Tijekom svojih 70 godina na prijestolju Elizabeta II. susretala se s predstavnicima socijalističke Jugoslavije i samostalne Hrvatske. U listopadu 1972. postala je prvi britanski monarh koji je posjetio jednu komunističku zemlju. 

Tadašnji britanski i jugoslavenski mediji posvetili su velik prostor njezinu dolasku. Posjet je bio važan i zbog Hladnog rata. London je u to vrijeme Jugoslaviju smatrao važnim nesvrstanim partnerom između Istoka i Zapada, dok je Titu posjet britanske kraljice predstavljao međunarodno priznanje i potvrdu ugleda države koju je vodio.  

Prije toga Tito se dvaput susreo s kraljicom Elizabetom II u Londonu. Bio je 1953. jedan od prvih komunističkih vođa primljenih u britanskom kraljevskom okruženju. Ponovno je posjetio London 1971. godine, kada ga je kraljica primila u Buckinghamskoj palači.

Na dočeku u Zagrebu 100.000 ljudi

Za vrijeme petodnevnog putovanja kroz Jugoslaviju 1972. obišla je i Dubrovnik, Đakovo, Zagreb i Brijune. U Zagrebu ju je, prema pisanju ondašnjih medija, dočekalo više od 100.000 ljudi. Nakon hrvatske neovisnosti kraljica je u Londonu primila troje hrvatskih predsjednika - Stjepana Mesića, Ivu Josipovića i Kolindu Grabar-Kitarović.

Hrvatska je za vrijeme vladanja Elizabete II prošla put od jedne republike unutar socijalističke Jugoslavije, preko rata i stjecanja neovisnosti, do članstva u NATO-u i Europskoj uniji. Njezina biografija na neki način obuhvaća cijelu modernu hrvatsku političku povijest od 1950-ih do 2020-ih.

Niz osobnih tragedija

Iza slike stabilnosti stajao je i niz kraljičinih osobnih tragedija. Godine 1992., koju je sama nazvala annus horribilis, raspali su se brakovi troje njezine djece, a požar je teško oštetio dvorac Windsor.  

Još veći udarac uslijedio je 1997. smrću princeze Diane. Kraljevska obitelj našla se pod žestokim kritikama javnosti zbog početne suzdržanosti, a Elizabeta je bila prisiljena prilagoditi način na koji monarhija komunicira s građanima. Mnogi povjesničari upravo taj trenutak smatraju najvećom krizom njezine vladavine.  

Pred kraj života suočila se i s novim obiteljskim problemima, od povlačenja princa Harryja i Meghan Markle iz kraljevskih dužnosti do kontroverzi vezanih uz princa Andrewa. Jedan od najtežih osobnih gubitaka bio je smrt supruga princa Philipa 2021. godine. Bili su u braku 73 godine, a fotografija kraljice koja sama sjedi na Philipovu sprovodu postala je jedan od simbola vremena covida-19.  

Kraljica s najdužom vladavinom i premijerka s najkraćim mandatom

Zanimljivo je da je Elizabeta II. tijekom vladavine promijenila 15 britanskih premijera, od Churchilla do Liz Truss. Upravo je Truss primila u audijenciju samo dva dana prije smrti, što je bio njezin posljednji službeni čin. Tako su se na jedan trenutak ukrstile karijere premijerke s najkraćim mandatom u UK, i najdugovječnije kraljice u povijesti.  

Većina stanovnika UK rođena je u svijetu u kojem je Elizabeta II. oduvijek bila kraljica. U sedam desetljeća njezine vladavine promijenili su se politički sustavi, granice država, tehnologija i društvene navike. Elizabeta II. ostala je jedna od rijetkih osoba koja je predstavljala kontinuitet kroz gotovo cijelu drugu polovicu 20. i početak 21. stoljeća.