Most slobode: Zašto je Zagreb prelazio Savu, a i dalje se boji rijeke

Početkom rujna 1959. Zagreb je dobio dva simbola modernizacije. Dan ranije otvoren je novi aerodrom na Plesu, a 3. rujna za promet je otvoren Most slobode, nova i najvažnija veza između starog Zagreba i prostora južno od Save, na koji se nastavila nova brza cesta prema aerodromu. 

Ključna veza središta s jugom

Most nije bio samo prometni objekt. Bio je simbol vremena u kojem je grad konačno odlučio prijeći rijeku koja ga je stoljećima ograničavala.  

Projektirao ga je Krunoslav Tonković, a most je postao okosnica razvoja Novog Zagreba i prometni nastavak današnje Avenije Većeslava Holjevca prema Velikoj Gorici i Plesu. U trenutku otvaranja bio je ključan jer je tadašnji Savski most već postao nedostatan za potrebe grada koji se ubrzano širio.  

Stoljećima je Sava bila granica

Danas se čini prirodnim da Zagreb zauzima obje obale Save, no najveći dio svoje povijesti grad je živio isključivo sjeverno od rijeke. Sava nije bila središte grada, nego njegova južna granica. Veze s drugom obalom održavale su se skelama, prijelazima i rijetkim mostovima, dok su se južno od rijeke nalazila sela, polja i pašnjaci.

Tek u drugoj polovici 19. stoljeća počinje ozbiljnije premošćivanje Save. Prvi stalni prijelazi bili su željeznički, a kasnije i cestovni, no desetljećima ih je bilo premalo za potrebe grada koji je rastao.

Crveni i Savski most

Posebnu sudbinu imao je most na kraju Savske ceste. Tu je ranije bio drveni most, koji je 1892. dobio željeznu konstrukciju i nazvan je Crveni most. Kod gradnje današnjeg Savskog mosta preseljen je na Jakuševac, i tamo je bio u prometu do gradnje Mosta mladosti, da bi ga u velikoj poplavi 1990. odnijela Sava.

Savski most od 1938. desetljećima je bio glavna veza Zagreba s južnom obalom Save. No, postupno je izgubio prometnu ulogu, posebno nakon gradnje obližnjeg Jadranskog mosta, a njegova konstrukcija više nije mogla zadovoljiti zahtjeve suvremenog automobilskog prometa pa je danas pješačko-biciklistički most.

Holjevčev Zagreb preko Save

Most slobode bio je sastavni dio velike vizije gradonačelnika Većeslava Holjevca. Tijekom 1950-ih Zagreb se prvi put ozbiljno počeo širiti preko Save.

U svega nekoliko godina južno od rijeke niknuli su Zagrebački velesajam i novi stambeni blokovi Novog Zagreba, te nova prometna infrastruktura. Grad je prvi put počeo gledati prema jugu jednako ozbiljno kao prema sjeveru.

Grad je prešao rijeku, ali je nikada nije prihvatio

Paradoks zagrebačkog razvoja jest da je grad urbanistički uspio prijeći Savu, ali rijeku nikada nije pretvorio u svoje stvarno novo središte. Nakon katastrofalnih poplava Zagreb je velikim nasipima ukrotio Savu i zaštitio grad od visokih voda. 

Nakon regulacije korita i izgradnje nasipa pojavile su se brojne ideje – od projekta 'Zagreb na Savi', sustava jezera i kanala, intenzivnijeg uređenja riječnih obala i reprezentativnih javnih sadržaja uz rijeku do novog državnog administrativnog centra u  u zoni današnje Kockice i okolnog zemljišta.

Od velikih vizija do pojedinačnih projekata

Većina tih ideja ostala je na papiru. Od većih pojedinačnih zahvata uređen je Jarun za Univerzijadu 1987., niknuli su poslovni centri uz Aveniju Dubrovnik, a izgrađeni su i Muzej suvremene umjetnosti te Arena Zagreb. Tijekom posljednjih desetljeća povremeno su se pojavljivali novi planovi razvoja prostora uz Savu. No umjesto jedinstvene vizije uglavnom su prevladavali pojedinačni zahvati i komercijalni projekti.

Tako je i danas rasprava o prostoru uz rijeku često vezana uz pojedine investicije, od poslovnih zona i trgovačkih sadržaja do projekata na području Hipodroma i Velesajma, dok cjelovita strategija razvoja Save i njezinih obala još nije provedena.

Mostova nikad dovoljno

Koliko god mostova bilo izgrađeno od 1959., pritužbe Zagrepčana ostale su gotovo iste.

Svaka veća prometna nesreća, obnova mosta ili pojačani promet ponovno otvara pitanje nedostatka veza između sjevernog i južnog dijela grada. Nije slučajno da se već desetljećima raspravlja i o novim prijelazima. Nakon 20 godina napokon je aktualiziran i pokrenut projekt gradnje Jarunskog mosta uz zapadnu obalu Jaruna, koji bi trebao povezati Trešnjevku sa zapadnim dijelom Novog Zagreba. 

Zagreb 

Kada je 3. rujna 1959. otvoren Most slobode, mnogi su vjerovali da je Zagreb konačno pobijedio Savu. Gotovo sedam desetljeća poslije grad je doista prešao rijeku, izgradio Novi Zagreb i povezao obje obale nizom mostova. Ali ostalo je pitanje koje prati svaku generaciju urbanista i gradskih vlasti: je li Sava tek prepreka koju treba prijeći ili najveći razvojni prostor koji Zagreb još uvijek nije iskoristio? Tu dvojbu trebat će razriješiti neki novi Holjevac.