Kina ubrizgava 53,6 milijardi dolara u banke i osiguravatelje

Kina priprema novu veliku dokapitalizaciju svog financijskog sustava. Ministarstvo financija predvodi paket vrijedan 360 milijardi juana (oko 53,6 milijardi dolara), kojim će ojačati kapital osam velikih državnih financijskih institucija, tri banke i pet osiguravatelja.

Riječ je o nastavku višegodišnjih nastojanja Pekinga da ojača bilance velikih financijskih institucija i ujedno osigura nastavak financiranja gospodarstva u trenutku kada kineski rast usporava, potražnja za kreditima slabi, a dugotrajno niske kamatne stope pritišću profitabilnost banaka i osiguravatelja.

Posebno je značajno to što će se državnim kapitalom prvi put izravno podržati i veliki osiguravatelji. Od ukupnog paketa, 300 milijardi juana osigurat će se izdavanjem posebnih državnih obveznica, dok će preostalih 60 milijardi doći od kompanije China National Tobacco Corporation i njezinih povezanih društava.

Najveći dio sredstava namijenjen je bankama. Agricultural Bank of China planira prikupiti do 160 milijardi juana kroz plasman dionica, dok Industrial and Commercial Bank of China (ICBC) planira prikupiti do 100 milijardi juana. Obje će banke sredstva u cijelosti iskoristiti za povećanje temeljnog kapitala prve kategorije (CET1). Treća banka u paketu jest Export-Import Bank of China, koja će od Ministarstva financija dobiti izravnu injekciju od 30 milijardi juana.

Preostalih 70 milijardi juana namijenjeno je osiguravateljima. China Life Insurance, najveći kineski životni osiguravatelj, dobit će 35 milijardi juana, China Taiping Insurance Group sedam milijardi, dok će People's Insurance Company of China prikupiti do 15 milijardi juana privatnim plasmanom dionica Ministarstvu financija. China Export & Credit Insurance Corporation (Sinosure) dobit će deset milijardi juana, a China Reinsurance Group tri milijarde.

Povećanje otpornosti

Peking službeno tvrdi da će dokapitalizacija povećati otpornost tih institucija na rizike i njihovu sposobnost financiranja realnog gospodarstva. Drugim riječima, država želi osigurati da banke i osiguravatelji imaju dovoljno kapitala za nastavak kreditiranja i ulaganja čak i ako se gospodarski uvjeti dodatno pogoršaju.

Naime, kineske banke već godinama posluju pod pritiskom. Jedan od najvećih problema jesu neto kamatne marže, odnosno razlika između kamata koje banke naplaćuju na kredite i kamata koje plaćaju na depozite. One su pale na povijesno niske razine, što bankama otežava stvaranje kapitala potrebnog za rast iz vlastite dobiti. Financial Times navodi da su marže najvećih kineskih banaka pale na oko 1,41 posto.

Problem je u tome što Peking istodobno želi da banke jeftino kreditiraju poduzeća i stanovništvo kako bi podržao gospodarstvo. To znači da banke imaju sve manje prostora za povećanje zarade kroz tradicionalni kreditni biznis.

Novi kapital zato nije namijenjen samo 'spašavanju' banaka. On im treba dati veći prostor za apsorpciju potencijalnih gubitaka, nastavak kreditiranja i financiranje sektora koje kineska vlada smatra strateški važnima, poput infrastrukture, napredne tehnologije i umjetne inteligencije. Stručnjaci napominju da Peking na taj način koristi državni kapital za jačanje 'amortizera' kineskog financijskog sustava kako bi bio spremniji za sljedeći investicijski ciklus, posebice za velika ulaganja u AI i napredne tehnologije. No veći kapital banaka ne znači nužno i veći kreditni rast.

Larry Hu, glavni ekonomist za Kinu u Macquarieju, upozorava da je trenutačno veće ograničenje slaba potražnja za kreditima, a ne nedostatak kapitala banaka. Zato bi kratkoročni učinak ove mjere na gospodarstvo mogao biti relativno malen.

Još je zanimljiviji dio paketa onaj namijenjen osiguravateljima. Kineski osiguravatelji posljednjih se godina suočavaju s problemom niskih kamatnih stopa koje smanjuju prinose na ulaganja, dok istodobno moraju ispunjavati kapitalne i solventnosne zahtjeve. Solventnost kineskog sektora osiguranja pala je na 180,6 posto na kraju drugog tromjesečja (s 204,5 posto godinu ranije). I dalje je znatno iznad regulatornog minimuma od 100 posto, ali trend pokazuje povećanje kapitalnih pritisaka.

Osiguravatelji kao dugoročni ulagači

Reuters pritom navodi još jedan razlog zašto je dokapitalizacija osiguravatelja važna: Peking želi da upravo oni budu veći dugoročni ulagači na kineskom tržištu kapitala. Osiguravatelji su krajem 2025. držali samo oko 21 posto svoje imovine u dionicama, iako ih je regulator poticao da 30 posto novih premija usmjeravaju prema ulaganjima u dionice. Prema procjenama analitičara Zhongtai Securitiesa, nova dokapitalizacija mogla bi osiguravateljima omogućiti dugoročno povećanje izloženosti dionicama za oko 100 milijardi juana.

To znači da paket nije samo pokušaj jačanja financijske stabilnosti, nego bi mogao biti i neizravan način podrške kineskom tržištu kapitala.

Ovo nije prvi put da Kina dokapitalizira banke. Kina je još prošle godine najavila izdavanje 500 milijardi juana posebnih državnih obveznica za dokapitalizaciju četiriju velikih državnih kreditora: Bank of China, China Construction Bank, Bank of Communications i Postal Savings Bank of China. Te su banke potom najavile prikupljanje ukupno 520 milijardi juana izdavanjem novih dionica.

Ove je godine Peking nastavio istim putem. Ministarstvo financija planiralo je još 300 milijardi juana posebnih državnih obveznica za jačanje kapitala velikih državnih kreditora. Sada je taj pristup proširen i na osiguravatelje.

Drugim riječima, ne radi se o izoliranoj intervenciji zbog iznenadne bankarske krize, nego o višegodišnjem pokušaju države da unaprijed ojača bilance najvećih financijskih institucija.

No, unatoč veličini paketa, tržište nije reagiralo euforično. Prema Citibanku, dokapitalizacija je manja od onoga što su tržišta očekivala. To bi moglo značiti da su kapitalne pozicije kineskih osiguravatelja ipak nešto bolje nego što se ranije pretpostavljalo te da Peking ne smatra potrebnim provesti agresivniju dokapitalizaciju.

Dionice banaka i osiguravatelja u Hong Kongu u ponedjeljak su zato pale. ICBC i Agricultural Bank of China izgubili su više od dva posto, dok su pojedini osiguravatelji pali i gotovo četiri posto. Širi indeks Hang Seng pritom je oslabio manje od jedan posto. Jedan od razloga za takvu reakciju jest i mogućnost razvodnjavanja udjela postojećih dioničara zbog izdavanja novih dionica.