Henry Ford: Pionir moderne masovne proizvodnje

Henry Ford rođen je 30. srpnja 1863. na obiteljskoj farmi u Springwells Townshipu u Michiganu, području koje je danas dio Dearborna. Kad se spomene njegovo ime, većina ljudi pomisli na automobil. No njegov je stvarni utjecaj bio mnogo širi.

Ford doduše nije bio prvi proizvođač automobila, niti je izmislio pokretnu traku. Ono što je učinio bilo je još važnije: pokazao je kako se složen proizvod može proizvoditi brzo, jeftino i u golemim količinama. Zbog toga se često smatra ocem moderne serijske industrijske proizvodnje.

Od Modela A do automobila za mase

Ford Motor Company osnovan je 1903. godine, a prvi automobil tvrtke nosio je oznaku Model A. Pravi je proboj, međutim, stigao 1908. predstavljanjem Modela T. Bio je to jednostavan, robustan i relativno pristupačan automobil namijenjen običnim ljudima, a ne bogatim entuzijastima. 

Ford je često govorio da želi proizvesti ‘automobil za veliko mnoštvo’. U tome je uspio bolje nego itko prije njega. Model T postao je prvi automobil masovne proizvodnje i simbol početka motorizacije srednje klase. 

Revolucija pokretne trake

Prijelomni trenutak dogodio se 1913. godine u Fordovoj tvornici Highland Park u Michiganu. Tada je uvedena pokretna montažna traka na kojoj se automobil kretao od radnika do radnika, umjesto da radnici obilaze vozilo tijekom sastavljanja. 

Rezultat je bio zapanjujući. Vrijeme potrebno za sastavljanje automobila smanjeno je s više od 12 sati na otprilike sat i pol. Takva učinkovitost omogućila je naglo smanjenje cijene automobila i rast proizvodnje kakav svijet dotad nije vidio. 

Ford nije izmislio ni proizvodnu liniju ni transportnu traku. Slični sustavi već su postojali u mlinovima, klaonicama i drugim granama industrije. Njegova je inovacija bila njihovo povezivanje u jedinstveni sustav masovne proizvodnje. 

Mit o crnom Fordu

Malo je poslovnih izreka poznatijih od Fordove: ‘Kupac može dobiti automobil u bilo kojoj boji koju želi, pod uvjetom da je crna.’

Ta se rečenica često tumači kao dokaz Fordove tvrdoglavosti i navodne konzervativnosti. U stvarnosti je razlog bio mnogo prozaičniji. U razdoblju najveće proizvodnje Modela T crna boja sušila se brže od ostalih tada dostupnih lakova i najbolje se uklapala u ritam pokretne trake. Brže sušenje značilo je više proizvedenih automobila i niže troškove. 

Ford je prije toga nudio i druge boje, a nakon 1926. godine, kada su nove tehnologije omogućile brže sušenje različitih lakova, kupci su ponovno mogli birati između više boja. Iza slavne rečenice nije stajala ideologija nego ekonomika proizvodnje.

Pet dolara dnevno

Ford nije revolucionirao samo proizvodnju nego i tržište rada. Godine 1914. uveo je dnevnicu od pet dolara, znatno višu od tadašnjeg prosjeka. Ford je vjerovao da dobro plaćeni radnici postaju stabilniji zaposlenici, ali i budući kupci automobila koje proizvodi. Zaista, time je privukao radnike, smanjio fluktuaciju zaposlenih i pridonio širenju američke srednje klase.  

Istodobno je bio poznat po vrlo strogom i autoritarnom načinu upravljanja. Ford je ostao i jedna od kontroverznijih osoba američke poslovne povijesti zbog javno iskazivanih antisemitskih stavova i tekstova koje je objavljivao u svojim novinama The Dearborn Independent. Iako je revolucionirao industrijsku proizvodnju, dio njegova društvenog i političkog nasljeđa i danas izaziva prijepore.

Od Chaplina do robota

Na prvi pogled moglo bi se činiti da je Fordova pokretna traka danas zastarjela. Tvornice više ne izgledaju kao u Chaplinovim Modernim vremenima, gdje radnici cijeli dan ponavljaju isti pokret uz proizvodnu liniju. No Fordova ideja nikada nije nestala.

Današnje tvornice automobila, elektronike, kućanskih aparata pa čak i logistički centri Amazona i drugih globalnih kompanija i dalje počivaju na istom načelu: proizvod mora teći neprekidno, uz što manje zastoja, troškova i gubitka vremena. Razlika je samo u tome što današnji posao sve češće obavljaju roboti, senzori i algoritmi umjesto ljudi.  

Fordov radnik 20. stoljeća zapravo se preobrazio u industrijskog robota 21. stoljeća.

Što je ostalo do danas?

Kad je Henry Ford rođen 1863., automobil nije postojao. Kad je umro 1947., milijuni automobila već su silazili s proizvodnih traka diljem svijeta. Njegovo najveće nasljeđe nije ni Ford Motor Company ni Model T. 

To je ideja da se proizvodnja može organizirati tako učinkovito da proizvodi postanu dostupni milijunima ljudi. Pokretna traka, standardizacija i masovna proizvodnja oblikovali su gospodarstvo 20. stoljeća, a u velikoj mjeri određuju i gospodarstvo 21. stoljeća. 

Zato Henry Ford nije promijenio samo automobilsku industriju. Promijenio je način na koji svijet proizvodi, radi i troši.