Kinezi osvajaju Hrvatsku: prodaja narasla 180 posto, stiže i 14. marka
kineski automobili, kineska autoindustrija, kina
Dok kineski proizvođači ruše rekorde izvoza diljem svijeta, njihov prodor na hrvatsko tržište automobila postaje sve teže ignorirati
Kineski automobilski brendovi više nisu marginalna pojava na hrvatskim cestama, nego sve ozbiljniji tržišni faktor. Prema podacima agencije Promocija plus, tijekom prva četiri mjeseca 2026. godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 1782 vozila iz čak trinaest različitih kineskih marki, što čini nešto više od sedam posto ukupnog tržišta. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine kineski su proizvođači bili zastupljeni s tek osam marki i 637 registriranih vozila, pa je riječ o rastu od gotovo 180 posto.
BYD predvodi
Predvodnik ovog naleta je BYD, koji je komercijalne operacije u Hrvatskoj pokrenuo tek u travnju prošle godine, a već sada drži poziciju najprodavanije kineske marke sa 528 registracija i tržišnim udjelom od 2,09 posto. U ponudi trenutačno ima tri čisto električna modela, Seal, Sealion 7 i Seal U, uz sve širu paletu plug-in hibrida, dok se najavljuje i dolazak modela Atto 2.
Slijedi MG, marka koja je zapravo prva ozbiljnije zakoračila na hrvatsko tržište, još krajem 2022. godine, sa 355 registracija i modelima MG3 i MG4, uz raniju ponudu MG-a ZS i MG-a HS. Treće mjesto pripada Omodi, koja je aktivnosti u Hrvatskoj pokrenula tek prošle jeseni, sa 271 registracijom, dok je s 257 registracija tik iza nje Geely.
Slijede Jaecoo, sestrinska marka Omode unutar Chery grupacije, sa 186 vozila i modelima poput Jaecoo 7, čija se cijena kreće od 29.900 eura za verziju s prednjim pogonom do 32.900 eura za izvedbu s pogonom na sve kotače, odnosno 35.900 eura za plug-in hibridnu SHS verziju, te Forthing sa stotinjak primjeraka.
Manji, ali rastući brendovi uključuju Leapmotor, Zeekr, Lynk & Co, čiji se model 01 nudi od 35.990 eura, a model 02 od 35.495 eura, zatim XPeng, BAIC, Rariro i Dongfeng, čija se ponuda u Hrvatskoj nedavno proširila modelom S7 po cijeni od 32.000 eura, uz već prisutan gradski električni model BOX, čije cijene kreću od 24.990 eura.
Više od milijuna vozila
Iza brojki stoji i šira industrijska priča. Kineski izvoz automobila u lipnju je prvi put u povijesti premašio milijun vozila mjesečno, točnije 1,037 milijuna primjeraka, što je rast od 11,6 posto u odnosu na svibanj i čak 75,1 posto u odnosu na lipanj prošle godine, pokazuju podaci Kineskog udruženja proizvođača automobila (CAAM).
U prvih šest mjeseci ove godine Kina je izvezla 5,096 milijuna vozila, što je 65,3 posto više nego u istom razdoblju lani i znatno premašuje početne prognoze udruženja, koje je za cijelu 2026. godinu očekivalo tek 7,4 milijuna izvezenih vozila uz skromni rast od 4,3 posto. Otkako je Kina 2023. godine preuzela mjesto vodećeg svjetskog izvoznika automobila, pretekavši Njemačku i Japan, godišnji izvoz narastao je s 4,91 milijuna vozila u 2023. na 7,1 milijun u 2025., a ove godine mjesečne stope rasta ubrzavaju se iz mjeseca u mjesec, s 45 posto u siječnju na 75 posto u lipnju.
Posebno se ističe udio električnih i plug-in hibridnih vozila. U lipnju je izvezeno 523.000 novih energetskih vozila, što je 1,6 puta više nego godinu ranije, a po prvi put su ona činila više od polovice ukupnog mjesečnog izvoza. U prvoj polovici godine takvih je vozila izvezeno 2,355 milijuna, odnosno 46,2 posto ukupnog izvoza. Cui Dongshu, glavni tajnik Kineskog udruženja osobnih vozila, taj uspjeh pripisuje kombinaciji jeftine i potpune opskrbne baze za baterije, motore i elektroniku te naprednim tehnologijama poput 800-voltnog punjenja i integriranog lijevanja, koje kineskim proizvođačima omogućuju da svoja vozila na europskom tržištu prodaju s premijom od otprilike deset posto u odnosu na cijene koje ista vozila postižu na domaćem, kineskom tržištu, i uz to ostanu jeftinija od europske konkurencije. Dodatno im ide u prilog i činjenica da su brzo popunili prazninu koju su ostavili spori europski i japanski divovi poput Volkswagena i Toyote u elektrifikaciji ponude.
Najveći rast potražnje bilježi se u jugoistočnoj Aziji, na Bliskom istoku i u Rusiji, dok analitičari upozoravaju da bi europske ugljične carine i antisubvencijske istrage, uz visoku bazu iz druge polovice prošle godine, mogle usporiti dosadašnje rekordno tempo rasta u nastavku godine.
Jeftiniji 'Kinezi'
Ta cjenovna prednost osjeti se i na hrvatskim cestama, gdje kineske marke sustavno podbacuju europske konkurente po opremljenosti za istu cijenu, zbog čega su ih leasing kuće u ponudama počele izjednačavati s Mercedesom, dok kupci sve češće biraju punu opremu jeftinijeg kineskog modela umjesto ustaljenog imena starijeg europskog brenda. Ipak, ta ista brzina ulaska na tržište ostavlja i otvorena pitanja. Servisna mreža kineskih marki u Hrvatskoj još je uvijek slabo razvijena i uglavnom koncentrirana u većim gradovima, cijene pojedinih dijelova relativno su visoke, a čekanje na njih zna i potrajati, dok kupci u Europi, unatoč jamstvima koja kod pojedinih marki idu i do osam godina, i dalje izražavaju sumnju u dugoročnu pouzdanost i održivost tržišta rabljenih vozila iz Kine, koje je u samoj Kini gotovo nepostojeće.
Za hrvatsko tržište to znači da se priča o kineskim automobilima tek zahuktava. Uz postojećih trinaest marki, od jeseni stiže i četrnaesta, GAC, jedan od najstarijih kineskih proizvođača s godišnjom proizvodnjom od preko 1,7 milijuna vozila, koji u Hrvatsku dolazi u rujnu s dva električna modela, kompaktnim hatchbackom AION UT i SUV-om AION V. U kombinaciji s rekordnim kineskim izvozom, koji svakog mjeseca postavlja nove rekorde, ta bi ekspanzija u nastavku godine mogla dodatno ubrzati promjenu koja se na hrvatskim cestama već sada jasno vidi.
