HNB očekuje još usporeniji ekonomski rast i još veću inflaciju

Hrvatska narodna banka (HNB) dodatno je snizila prognoze rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini, ističući da je ekonomska situacija zbog posljedica rata na Bliskom istoku i dalje neizvjesna. U danas objavljenoj publikaciji 'Makroekonomska kretanja i prognoze' središnja banka navodi kako bi realni BDP u Hrvatskoj mogao i ove godine relativno solidno rasti, no vidljivo sporije nego u prethodnoj godini.

Tako se očekuje da bi se u 2026. rast mogao usporiti na 2,4 posto, s 3,4 posto u 2025., pri čemu bi ga i nadalje mogla poglavito podržavati domaća potražnja, s obzirom na robusno tržište rada, još uvijek solidan rast realnih dohodaka i intenzivnije korištenje fondova EU-a. Podsjetimo, HNB je krajem prošle godine, kad rat s Iranom nije bio ni u primisli, očekivao da će ekonomski rast ove godine iznositi 2,8 posto. U ožujku je ta prognoza revidirana zbog novonastalih okolnosti, a tada su analitičari središnje banke rast u 2026. snizili na 2,6 posto.

Iduće godine 2,3 posto

Drugim riječima, prognoza za ovu godinu dodatno je revidirana naniže za 0,2 postotna boda. HNB je tako bitno pesimističniji i od Europske komisije koja očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,7 posto, prema prognozama od prije mjesec dana. Kao posljedica slabije vanjske potražnje u odnosu na očekivanja i relativno nepovoljnih kretanja zabilježenih na početku godine, revidirane su naniže sve glavne sastavnice BDP-a osim državne potrošnje, stoji u dokumentu.

- Vanjska bi potražnja međutim i dalje mogla nastaviti rasti u projekcijskom horizontu, uz očekivano intenziviranje u 2027. godini., što bi trebalo potaknuti nastavak rasta ukupnog izvoza robe i usluga. U 2027. rast je blago revidiran naniže (za 0,1 postotni bod), što također odražava nešto nepovoljnija očekivanja vezana uz inozemnu potražnju i cijene energenata u odnosu na ranija očekivanja – navodi HNB. Za iduću godinu HNB vidi ekonomski rast po stopi od 2,3 posto.

S obzirom na robusno tržište rada i rast realnih dohodaka, osobna bi potrošnja mogla najviše pridonijeti rastu u ovoj godini. Pritom se unatoč sporijem očekivanom rastu realnih dohodaka i usporavanju zaposlenosti u odnosu na 2025. očekuje blago ubrzanje njezina godišnjeg rasta, što ponajprije odražava bazne učinke povezane s bojkotom maloprodajnih lanaca na početku 2025., a donekle i prigušenu potrošnju tijekom ljetnih mjeseci.

Budući da bi rast potrošnje mogao nadmašiti rast realnih dohodaka, projicira se blago smanjenje stope štednje, koja bi pritom, u uvjetima povišene geopolitičke neizvjesnosti, ostala znatno iznad pretpandemijskog prosjeka. S druge strane, nakon ubrzanja u protekloj godini, rast bi se investicija u 2026. mogao usporiti. - To ponajprije odražava usporavanje rasta javnih investicija nakon dvoznamenkaste stope rasta zabilježene u 2025. Pritom bi njihov rast u 2026. mogao i nadalje biti relativno snažan budući da se u ovoj godini očekuje vrhunac isplate sredstava iz fondova EU-a. Rast bi privatnih investicija mogao i nadalje biti relativno robustan, ali nešto slabiji u odnosu na prethodna očekivanja s obzirom na usporavanje rasta gospodarske aktivnosti i povišenu razinu neizvjesnosti – smatra HNB.

Skok cijena energije na 13 posto

Dok BDP usporava, inflacija prema prognozama ubrzava. Inflacija bi se u 2026. mogla dodatno ubrzati zbog snažnog rasta cijena energije, nakon čega se u 2027. i 2028. očekuje njezino usporavanje. Očekivani porast prosječne godišnje stope ukupne inflacije (HIPC) s 4,4 posto u 2025. na 4,9 posto u 2026. isključivo je rezultat izraženog ubrzavanja rasta cijena energije prouzročenog sukobom na Bliskom istoku. Naime, HNB očekuje da bi prosječna godišnja stopa rasta cijena energije, nakon 3,3 posto u 2025., u 2026. mogla iznositi 13 posto.

Za razliku od toga, očekuje se usporavanje inflacije cijena hrane, dok bi se temeljna inflacija (koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane) mogla zadržati na razini iz prethodne godine, oko tri posto rasta. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) mogla bi ove godine dodatno ubrzati na pet posto, nakon čega se u 2027. očekuje usporavanje na tri posto, a u 2028. na 2,6 posto. U odnosu na prognoze iz ožujku, HNB je očekivanje za inflaciju mjerenu HIPC-om povećao za 0,3 postotna boda, a IPC-om za 0,6 postotna boda.

Hrvatska je čuvena i po tome što ima jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni, no analitičari očekuju da će se ta razlika tijekom ove godine sniziti. Tako bi razlika u prosječnoj godišnjoj stopi inflacije u Hrvatskoj i na razini prosjeka europodručja mogla u 2026. biti manja nego u prethodnoj godini i iznositi 1,9 postotnih bodova, u odnosu na lanjskih 2,3 postotna boda.