Hrvati masovno otvaraju obrte, ali sloboda ima cijenu

Hrvatska posljednjih godina svjedoči pravoj maloj renesansi u segmentu obrtnika, freelancera i drugih oblika one-man bandova. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je na kraju prošle godine broj obrta iznosio 133.640, što je rast od 8,6 posto u odnosu na godinu prije te 46,9 posto u odnosu na kraj 2020. godine. Najveći rast obrta je u segmentu uslužnog zanatstva te ugostiteljstva i turizma.

Sam svoj gazda

Drugim riječima, iz godine u godinu sve više ljudi u Hrvatskoj želi biti 'sâm svoj gazda'. Razlog tome je jasan: sloboda izbora posla, autonomija, raznolikost projekata te organizacija radnog dana bez klasičnoga radnog vremena 'od devet do pet', barem nam tako govore oni samostalni obrtnici i freelanceri s kojima smo razgovarali i koji svoje mjesto pod suncem pronalaze u gig-ekonomiji.

Američki rječnik Merriam-Webster široko definira gig-ekonomiju kao 'gospodarsku aktivnost koja uključuje korištenje privremenih ili slobodnih radnika za obavljanje poslova, obično u uslužnom sektoru'. Međutim, druge definicije uključuju i radnike izvan uslužnog sektora koji rade na ugovor, poput slobodnih pisaca.

U Hrvatskoj su prema tom načinu rada najpoznatiji novinari, fotografi, montažeri, producenti te druge djelatnosti vezane uz audiovizualne medije. Naravno, ne smijemo zaboraviti konzultante, koji su najčešće one-man bandovi, a u posljednje se vrijeme sve češće u tom kontekstu pojavljuju i programeri koji rade projektno.