OECD: Hrvatska daleko ispod prosjeka u digitalizaciji uprave

Hrvatska je u OECD-ovu Indeksu digitalne države za 2025. osvojila tek 0,35 od najviše mogućega jednog boda, gotovo upola manje od prosjeka članica te organizacije koji iznosi 0,70, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u publikaciji Digital Government Outlook 2026. Riječ je čak o blagom nazadovanju jer je Hrvatska u odnosu na prethodno mjerenje iz 2023. izgubila 0,01 bod, čime se svrstala među zemlje koje najsporije grade temelje za digitalnu preobrazbu javnog sektora.

Indeks digitalne države, koji OECD provodi među zemljama članicama i osam država kandidatkinja za članstvo, među kojima je i Hrvatska, ne mjeri koliko je pojedinih usluga digitalizirano, nego koliko su strategije, propisi i mehanizmi nadzora postavljeni tako da omoguće usklađenu i cjelovitu preobrazbu uprave. Procjenjuje se kroz šest dimenzija, a Hrvatska ni u jednoj nije dosegnula prosjek članica.

Najslabija u proaktivnosti i otvorenosti

Najbolje rezultate Hrvatska je ostvarila u dimenziji javnog sektora vođenog podacima, s 0,58 boda, te u dimenziji digitalnog oblikovanja usluga, s 0,46 boda. No i ti su rezultati osjetno ispod prosjeka članica OECD, koji u tim kategorijama iznosi 0,74, odnosno 0,75 boda, što pokazuje da izazovi nisu vezani uz jedno usko područje, nego se protežu kroz cijeli sustav.

Najveći zaostatak vidljiv je u proaktivnosti, gdje je Hrvatska osvojila tek 0,06 boda naspram prosjeka od 0,67, kao i u otvorenosti podataka prema načelu Open by Default, s 0,23 boda u odnosu na prosjek od 0,59. Drugim riječima, javna uprava još slabo predviđa potrebe građana i rijetko nudi usluge prije nego što ih oni sami zatraže, a podatke i postupke otvara tek u ograničenoj mjeri. Upravo te dvije dimenzije OECD ističe kao područja u kojima Hrvatska ima najviše prostora za napredak.

Nešto svjetliju sliku donosi drugo OECD-ovo mjerenje, Indeks otvorenih, korisnih i ponovno upotrebljivih podataka (OURdata). U njemu je Hrvatska osvojila 0,45 boda, i dalje ispod prosjeka od 0,53, no uz napredak od 0,07 boda u odnosu na 2023., što je jedan od rijetkih iskoraka naprijed. U pristupačnosti podataka dosegnula je prosjek članica, s 0,67 boda, dok i dalje zaostaje u dostupnosti podataka i osobito u poticanju njihove ponovne uporabe.

Strategije na papiru

Među pozitivnim koracima OECD navodi nacionalnu politiku otvorenih podataka te postojeće strateške dokumente poput Strategije Digitalna Hrvatska 2032., Nacionalnog plana razvoja javne uprave 2022.-2027. i obveznih standarda za oblikovanje digitalnih usluga (e-Standardi) koje objavljuje resorno Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije.

No OECD upozorava i da Hrvatska još nema uspostavljen sveobuhvatan okvir za upravljanje umjetnom inteligencijom, od nacionalne strategije i etičkih instrumenata do nadzornih tijela i dokumentirane primjene umjetne inteligencije u javnom sektoru. Primjerice, još se ne zna koja će točno institucija u Hrvatskoj kontrolirati umjetnu inteligenciju (iako se sve glasnije govori da bi to mogao biti HAKOM).

Slično tomu, OECD navodi i da nedostaje i razrađen model za vrednovanje i nadzor digitalnih ulaganja, uključujući analizu troškova i koristi te procjenu učinaka.

Podsjetimo, kako smo već izvještavali, slabu institucionalnu spremnost Hrvatske potvrdilo je i prvo sveobuhvatno istraživanje o spremnosti za umjetnu inteligenciju u Srednjoj i Istočnoj Europi, CEE AI Index, u kojem se Hrvatska s ocjenom 27 našla na samom začelju regije. I tada je glavnom preprekom prepoznata upravljačka nezrelost, a ne nedostatak računalne opreme, što se poklapa i s OECD-ovim naglaskom na institucionalnim i upravljačkim nedostacima.

- Razvoj sveobuhvatnog okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom mogao bi podržati odgovorno usvajanje i ojačati javnu odgovornost - navodi se u OECD-ovu izvješću, čiji autori zaključuju da Hrvatska ima mnogo prostora za napredak.

Kao glavni izazov OECD navodi pomak od postavljanja temelja prema stvarnim učincima za građane i poduzeća, što podrazumijeva proaktivnije usluge, snažnije upravljanje podacima i jasniji okvir za ulaganja i umjetnu inteligenciju. Time bi se Hrvatska mogla približiti zemljama koje su digitalnu preobrazbu već pretvorile u konkurentsku prednost.