Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno 8.900 novih obrta, što je 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani, objavio je u ponedjeljak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić na Danu Hrvatske obrtničke komore (HOK). Time je nastavljen višegodišnji rast obrtništva pa u Hrvatskoj danas posluje 142 tisuće obrta u kojima je zaposleno gotovo 256 tisuća ljudi.

Milatić je istaknuo da takvi rezultati pokazuju kako sve više građana upravo u obrtništvu vidi priliku za razvoj poduzetništva.

– Takva dinamika pokazuje da sve više ljudi upravo u obrtništvu prepoznaje priliku za razvoj poduzetništva i sigurnu budućnost. Ti nas rezultati obvezuju da nastavimo stvarati uvjete u kojima se hrvatsko obrtništvo može još snažnije razvijati – rekao je.

Na Danu HOK-a, obilježenom svečanom akademijom na kojoj su dodijeljena priznanja najzaslužnijim obrtnicama i obrtnicima, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil poručio je da hrvatsko obrtništvo danas predstavlja jednu od najstabilnijih sastavnica domaćeg gospodarstva.

– Iza svake statistike stoje ljudi koji svakodnevno stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju, obrazuju mlade i čuvaju tradiciju obrtničkih zanimanja – rekao je Kratohvil.

Naglasio je da je u posljednjih pet godina otvoreno gotovo 48 tisuća novih obrta, što smatra najboljim pokazateljem snage hrvatskog obrtništva.

– Obrtnici traže da ih se čuje i da budu uključeni kada se donose odluke koje određuju njihovu budućnost, odnosno poslovanje. Vjerujemo u dijalog, argumente i partnerstvo jer samo tako možemo stvarati bolje uvjete za rad i poslovanje obrtnika – rekao je Kratohvil, dodavši da će HOK ostati snažan partner institucijama i društvu.

Podsjetio je da je Komora proteklih godina u suradnji s Vladom ostvarila niz konkretnih pomaka za obrtnike, među kojima su povećanje pragova za ulazak u sustav PDV-a i paušalnog oporezivanja, pravo rada umirovljenika uz dio mirovine, bolji položaj obrtnika u natječajima za bespovratna sredstva, povećanje naknada za obrtnice-majke te jačanje sustava cehova i sekcija.

No, upozorio je da pred obrtnicima i dalje stoje brojni izazovi.

– Pred nama su i dalje pitanja poreznog i administrativnog rasterećenja, nedostatka radne snage, sive ekonomije i daljnjeg jačanja strukovnog obrazovanja – rekao je Kratohvil.

Ćorić: Raspravljat će se o zahtjevima obrtnika

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da će se tek raspravljati o zahtjevima obrtnika i ostalih poduzetnika vezanima uz primjedbe na nedavno predstavljeni paket antiinflacijskih mjera.

– Doprinos hrvatskih obrtnika daleko nadilazi gospodarske pokazatelje. Obrtnici svakodnevnim radom stvaraju novu vrijednost, otvaraju radna mjesta, razvijaju lokalnu zajednicu i jačaju otpornost hrvatskog gospodarstva. Istodobno, brojni tradicionalni obrti čuvaju vještine koje su se prenosile generacijama i predstavljaju važan dio naše kulturne baštine i identiteta – rekao je Ćorić.

Dodao je kako obrtništvo nije samo gospodarska djelatnost, nego spoj poduzetništva, odgovornosti, kreativnosti i tradicije.

Odgovarajući na pitanje o cijenama goriva, rekao je da očekuje njihovu daljnju normalizaciju ako ne dođe do nove geopolitičke eskalacije.

– Dolazi do normalizacije cijene energenata i samim time vraćamo stvari u neku normalu u kontekstu trošarina i premija – rekao je Ćorić, dodavši da vjeruje kako bi cijene naftnih derivata mogle dodatno padati.

Na Akademiji su tradicionalno dodijeljene i nagrade "Šegrt Hlapić", koje HOK dodjeljuje u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. Ovogodišnja najbolja učenica strukovne škole je Iva Radoš iz Obrtničke škole Požega, najboljom strukovnom školom proglašena je Strukovna škola Đurđevac, a priznanje za najbolju mentoricu pripalo je Aniti Nikić, vlasnici frizerskog salona "Katarina" iz Oroslavja.

Od početka godine majstorski ispit položilo je 442 obrtnice i obrtnika.

Plaketu "Zlatne ruke" ove je godine primilo sedam istaknutih obrtnica i obrtnika: Ljubica Brdar, Mato Brlošić, Tihomir Košćak, Ana Maksimović, Darko Novosel, Danijela Piteša i Damir Špehar.

Najviše priznanje HOK-a, "Statua Zlatne ruke", za izniman doprinos očuvanju i razvoju hrvatskog obrtništva dodijeljeno je Adolfu Cvancigeru, Darinku Jelenoviću, Stjepanu Kenjeriću, Darku Lončaru i Mirzi Šabiću.