Novi jamstveni proizvod namijenjen je poduzetnicima svih vrsta, ali povoljnije uvjete ostvarit će ulaganja koja su prihvatljiva prema kriterijima NPOO-a
Tijekom 2021. godine gospodarstvo RH počelo se oporavljati od krize uzrokovane COVID-19. Očekivali smo da će gospodarski rast nakon krize izazvane pandemijom biti snažan te da će dosegnuti uobičajene trendove do 2023. godine, ali, nažalost, pozitivna kretanja zaustavio je rat u Ukrajini.
Kao i za vrijeme koronakrize, HBOR je na ukrajinsku krizu promptno reagirao uvođenjem novih mjera, stavljanjem naglaska na preživljavanje i održavanje likvidnosti. Omogućili smo povoljno kreditiranje obrtnih sredstava (godišnja kamatna stopa 0,5 posto) za gospodarstvenike koji su se našli u teškoćama izazvanima, izravno ili neizravno, ruskom agresijom na Ukrajinu. Druga mjera odnosi se na jamstva (police portfeljnog i pojedinačnog osiguranja) za izvoznike te subvenciju premije za jamstva. Te će se mjere provoditi do kraja ove godine, ali može se očekivati da će Europska komisija produljiti rok Privremenoga kriznog okvira. Ako se to dogodi, HBOR će produljiti rok provedbe navedenih mjera.
Tijekom ove godine započeli smo i provedbu financijskih instrumenata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trenutačno u okviru NPOO-a provodimo izravno kreditiranje malih i srednjih poduzetnika za projekte vrjednije od sto tisuća eura. To je naš novi program kreditiranja, a po postojećim investicijskim kreditnim programima uveli smo modele subvencioniranja kamatnih stopa za male i srednje poduzetnike, ali i velika poduzeća u fazama rasta i razvoja kao i za javni sektor.
Rast potražnje za obrtnim sredstvima
Sve nove mjere i aktivnosti rezultirale su i povećanjem kreditne aktivnosti HBOR-a za 19 posto u odnosu na 2021. godinu. Ovdje se referiram na prvih deset mjeseci ove godine, ali može se očekivati da će takav trend biti zadržan i do kraja godine. Bilježimo i povećanje u poslovima osiguranja izvoza, za što je HBOR lani osigurao 2,6 milijardi kuna izvoznog prometa, a u 10 mjeseci 2022. osigurao je 2,4 milijarde izvoznog prometa, čime bi 2022. godina mogla biti rekordna prema ostvarenim rezultatima u poslovima osiguranja izvoza još od 1998. otkad HBOR provodi te poslove.
Takvi su trendovi karakteristični ne samo za HBOR već i za ostale razvojne banke, koje upravo u kriznim vremenima, kad je povećana averzija prema riziku, prilagođavaju svoje poslovanje, relaksiraju uvjete financiranja, preuzimaju veće rizike na sebe i time smanjuju tržišne poremećaje karakteristične za krizna vremena. U kriznim okolnostima poveća se udio financiranja obrtnih sredstava, tako je HBOR u pretkriznoj 2019. godini u strukturi odobrenih plasmana bilježio svega 19 posto plasmana namijenjenih obrtnim sredstvima, a od 2020. godine pa sve do danas taj udio se povećao na oko 50 posto, što je najjasniji pokazatelj usporavanja gospodarske aktivnosti. I u sljedećoj godini možemo očekivati da će potražnja za obrtnim sredstvima prednjačiti u odnosu na investicijske kredite. Poznato je da kriza zaustavlja investicije, jer je glavnina poduzetničkih napora usmjerena u održavanje postojeće proizvodnje i zaposlenosti te je vrlo malo iznimno hrabrih koji će u ovakvo vrijeme krenuti u nove projekte. Ono što u svima nama budi optimizam je da takvih poduzetnika ipak ima i da projekti iz pojedinih sektora vrlo hrabro idu naprijed.
Međutim, i okolnosti su takve da zapravo zahtijevaju investicijska ulaganja. Svjedoci smo energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini koja ima dvojaki učinak: s jedne strane poskupljenje energenata, a s druge strane ograničenje opskrbe. Odgovor na ovakvo stanje može biti jedino energetska tranzicija, koja, među ostalim, zahtijeva investicijska ulaganja i snažnu potporu financijskog sektora. Vjerujem da će uključivanje poslovnih banaka u financijski instrument subvencije kamatnih stopa iz sredstava NPOO-a pridonijeti i investicijskim ulaganjima u energetsku tranziciju. Trenutačno smo u fazi finaliziranja sporazuma s poslovnim bankama i leasing-društvima koji će se uključiti u provedbu financijskih instrumenata te očekujemo da će provedba započeti u siječnju sljedeće godine.
Razvoj tržišta rizičnoga kapitala
Problem s kojim se poduzetnici često susreću su nedostatni instrumenti osiguranja za daljnja zaduživanja, ali s početkom 2023. godine HBOR planira prvi put izdavati jamstva za investicijske kredite. Riječ je o novom jamstvenom proizvodu koji se temelji na uplati od 600 milijuna kuna koja je odobrena HBOR-u iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Jamstva će pokrivati do najviše 80 posto glavnice kredita koje banke odobravaju velikim poduzetnicima u Hrvatskoj. Jamstva su namijenjena za sve vrste poduzetnika, ali povoljnije uvjete ostvarit će ulaganja koja su prihvatljiva prema kriterijima NPOO-a. Ukupan proračun za jamstva iznosi tri milijarde kuna, a, osim jamstva, HBOR će poduzetnicima omogućiti i subvenciju do sto posto naknade za jamstvo.
U sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, između ostalog, predviđena je provedba financijskog instrumenta Ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja, s ciljem poticanja razvoja tržišta rizičnoga kapitala u Republici Hrvatskoj. Takve vrste ulaganja ključan su preduvjet diverzifikacije izvora financiranja, jačanja vlasničkoga kapitala u izvorima financiranja domaćih gospodarskih subjekata te jačanja otpornosti financijskog i gospodarskog sustava na buduće tržišne poremećaje. Potpisivanje sporazuma s resornim ministarstvima očekujemo do kraja ove godine, nakon čega slijedi sklapanje Ugovora o suradnji s EIF-om. EIF će raspisati natječaj za društvo za upravljanje i u 2023. godini se očekuje pokretanje aktivnosti u svrhu osnivanja fonda.
Na samom kraju želim istaknuti da će HBOR i dalje biti financijski oslonac hrvatskim poduzetnicima kao što je bio i dosad. Upravo ove godine obilježavamo tridesetu godinu poslovanja. Tijekom ovih trideset godina HBOR je prošao put od banke za obnovu ratom razrušena gospodarstva do moderne razvojne i izvozne banke i izvozno-kreditne agencije. Uspješno smo poslovali i u kriznim i u stabilnim vremenima. Trudit ćemo se i nadalje biti agilni u odgovorima na negativne učinke koje vremena u kojima živimo postavljaju pred većinu gospodarskih subjekata u formi najtežih poslovnih izazova.