HUP: Porezna politika ne smije kažnjavati izvrsnost i ulaganja

Hrvatska udruga poslodavaca upozorava kako bi uvođenje poreza na 'prekomjernu' dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima u trenutku kada Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u. Porezna politika male i otvorene ekonomije poput Hrvatske ne smije kažnjavati izvrsnost i ulaganja u produktivnost, čak i ako se radi o jednokratnoj mjeri koja ionako ne rješava temeljne uzroke inflacije. U uvjetima kada i HNB prognozira još sporiji ekonomski rast i još veću inflaciju, uvođenje poreza na tzv. prekomjernu dobit usporit će ulaganja u produktivnost koja su jedini jamac u borbi protiv inflacije.

Takav horizontalno primijenjeni porez snažno pogađa poduzeća koja su ulaganjima u bolje poslovne procese, iskorakom na nova tržišta i skaliranjem povećala učinkovitost i dobit. U tom smislu, HUP naglašava kako je nužno od dodatnog poreza, ako bi se ono zaista uvodilo, izuzeti tvrtke čiji su rezultati rasli na ulaganjima u produktivnost od onih koje profitiraju zbog izvanrednih tržišnih okolnosti.

– Tvrtke koje ulažu u tehnologiju, automatizaciju, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost ili širenje poslovanja stvaraju održiva i dobro plaćena radna mjesta. Dobar poslovni rezultat nije sreća ni slučajnost, on je rezultat preuzetog rizika, dobrih strateških odluka i dugoročnih ulaganja u vlastitu konkurentnost. Dodatno oporezivanje takve dobiti poslalo bi poruku tržištu da se ulaganja, učinkovitost i poduzetnički rizik naknadno kažnjavaju. To je poruka koja odbija investitore i destimulira rast. Ako govorimo o anti-inflacijskim mjerama, prava tema je drugačija: masa plaća u javnom sektoru porasla je 63 posto od 2022. do 2025., a u 2026. rast će još 800 milijuna eura. Više nema prostora za neselektivni rast koji nije potkrijepljen rastom produktivnosti, jer plaće koje rastu brže od produktivnosti ne dijele novostvorenu vrijednost, one stvaraju inflaciju. To je mjera koja zaista štiti kupovnu moć građana i konkurentnost gospodarstva – izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

– Porezni sustav mora biti stabilan, predvidiv i ohrabrivati ulaganja. Ako država dodatno oporezuje uspješne investicije, smanjuje se povjerenje investitora te povećava rizik preusmjeravanja kapitala u zemlje s predvidljivijim poslovnim okruženjem. U situaciji u kojoj gospodarstvo po profitabilnosti već sada značajno kaska ispod EU standarda, ovakav korak može dodatno oslabiti konkurentnost i već sada slaba ulaganja privatnog sektora. Promatrajući sve predstavljene mjere snažno se zalažemo i podržavamo ujednačavanje oporezivanja različitih oblika rada, odnosno smanjenje poreznih nejednakosti i time prikrivenog zapošljavanja jer značajno različit porezni tretman rada u kompanijama od onoga u paušalnom obrtu stvara značajnu nelojalnu konkurenciju i nepotrebnu poreznu evaziju. Držimo nadalje da je nužno osigurati da se izjednači osnovni osobni odbitak s minimalnom plaćom koja je u posljednjih pet godina rasla za preko sto posto. Također, porezno opterećenje na kratkoročni najam i dalje je šest puta niže od poreznog opterećenja na rad, ali i poreznog opterećenja na dugoročni najam. Ovakvo stanje potiče rentijersku ekonomiju koja značajno destimulira rad i inovacije te znatno utječe na rast cijena nekretnina, inflaciju i povećanje društvenih nejednakosti – izjavio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Mislav Balković.

HUP podržava daljnje i ozbiljnije ujednačavanje poreznog opterećenja dohotka, neovisno o izvoru samog dohotka. U tom smislu ukupni porezni klin na rad u trgovačkim društvima i u paušalnim obrtima trebao bi biti usporediv, a i nakon najavljenih povećanja oporezivanja paušalnih obrta, razlika će ostati višestruka i to na štetu radnika zaposlenih u trgovačkim društvima. HUP također podržava potrebu da se u vrijeme geopolitičkih poremećaja zaštite socijalno osjetljive skupine građana, no porez na tzv. prekomjernu dobit, osobito ako je široko postavljen i ne razlikuje izvore povećane dobiti nego kreće od pretpostavke da je svaki rast dobiti posljedica zlouporabe izvanrednih tržišnih okolnosti, proizvodi učinke suprotne javnom interesu. Osim što takav porez nije antiinflacijska mjera, on destimulira ulaganja u produktivnost, smanjuje predvidljivost poreznog sustava i u konačnici, kako tvrde, slabi konkurentnost.

– Svjesni smo i da će se rast produktivnosti između ostalog dogoditi i implementacijom AI tehnologija pa se nadamo da najavljeni porez nije ujedno porez na pozitivne efekte uvođenja tehnologija u poslovanje, u trenutku kad Hrvatska sve više zaostaje u produktivnosti u odnosu na usporedive ekonomije CEE regije – zaključuje HUP.

U slučaju da se dodatno oporezivanje dobiti zaista razmatra uvoditi usprkos značajnoj šteti koju će nanijeti investicijskoj klimi i povjerenju u Hrvatsku kao državu u koju se isplati investirati, HUP smatra nužnim provesti savjetovanje s poslodavcima, investitorima i stručnom javnosti, uz objavu procjene učinaka.

–  U tom slučaju predlažemo izuzeće za kompanije koje će predmetnu dobit reinvestirati u povećanje produktivnosti, izuzeće jednokratnih prihoda, prodaje imovine i drugih izvanrednih događaja iz porezne osnovice, uz korekcije za amortizaciju i porezne gubitke te izuzimanje poduzeća koja ulažu u produktivnost, istraživanje i razvoj te energetsku učinkovitost. Komplementarno, predlažemo smanjenje poreznog klina na srednje i više plaće, poticanje reinvestiranja dobiti te ubrzanu amortizaciju ulaganja u nove tehnologije, opremu i industrijska postrojenja – zaključuju iz HUP-a.