Dvije trećine poslodavaca preferira niži porez na dohodak nad neoporezivim primicima
U sklopu ovotjedne analize, Hrvatska udruga poslodavaca identificirala je sektore u kojima realni rast produktivnosti po radnom satu od 2017. naovamo premašuje prosjek EU, a to su ICT, turizam, graditeljstvo, poljoprivreda i dijelovi prerađivačke industrije. Nepovoljni demografski trendovi u spomenutim sektorima otvaraju prostor za brži rast primanja zaposlenih u odnosu na EU. Pritom ‘mali’ problem predstavlja porezni klin od 42,5 posto u 2022., a među najvišima je među strukturno sličnim ekonomijama na istoku EU pa i u usporedbi s nekim zapadnim članicama EU.
Zbog snažnog rasta plaća i pada udjela zaposlenika čija primanja nisu bila zahvaćena porezom na dohodak, porezni klin će i rasti. Tako će se s povećanjem minimalne plaće na 677 eura u neto iznosu, odnosno 840 eura u bruto iznosu, porez na dohodak razrezivati čak i na minimalnu plaću.
HUP stoga poziva na povećanje razine osobnog odbitka na iznos minimalne plaće. Uz pozitivne trendove u javnim financijama, kao i niz pozitivnih ocjena rejting agencija, koje vode prema ‘A’ kreditnom rejtingu već u 2024., naglašavaju i da je nužno porezno rasterećenje srednjih i viših plaća u cilju jačanja konkurentnosti na tržištu EU.
Poslodavci za smanjenje poreznih stopa na dohodak
Neoporezivi primici ne mogu potaknuti zapošljavanje stručne visokoobrazovane i dobro plaćene radne snage, čije povećanje udjela u ukupnoj zaposlenosti mora biti jedna od ‘garancija’ bržeg rasta produktivnosti ekonomije.
Provedena anketa među članicama HUP-a pokazuje da polovina tvrtki zaposlenicima isplaćuje do 50 posto ukupnog limita neoporezivih primitaka, dok jednako toliko tvrtki zaposlenicima isplaćuje od 50 posto do maksimalnih 100 posto neoporezivih primitaka.
Iako koriste mogućnost nagrade zaposlenika kroz neoporezive primitke, čak dvije trećine anketiranih poslodavaca preferira smanjenje poreznih stopa na dohodak (te doprinosa) i povećanje praga primjene više stope poreza na dohodak, kao metodu podizanja plaća u 2024. godini, nad većim neoporezivim primicima.
