EU fondovi u fokusu: 223 milijuna eura i novi pozivi za regije

Posebnu pozornost na današnjem Liderovom 'Regionalnom razvojnom forumu: Investicije u fokusu' izazvao je okrugli stol 'EU fondovi i regionalne investicije: što je aktualno, a što dolazi', na kojem je potvrđeno da europski fondovi ostaju jedan od ključnih izvora financiranja lokalnih i regionalnih projekata. No, u okolnostima sve složenijih pravila i promjenjivih prioriteta Europske unije, uspjeh ovisi o kvalitetnoj pripremi, strateškom planiranju i dugoročnoj održivosti ulaganja.

U zagrebačkom hotelu Westin o tim pitanjima su raspravljali Zrinka Raguž, državna tajnica iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Dragan Jelić, ravnatelj SAFU-a, te župani Željko Kolar (Krapinsko-zagorska županija), Antonija Jozić (Požeško-slavonska županija) i Ivan Bosančić (Vukovarsko-srijemska županija). 

Novi pozivi i jasni prioriteti

Zrinka Raguž detaljno je predstavila aktualne i nadolazeće pozive, naglasivši kako je trenutačno otvoreno nekoliko natječaja ukupne vrijednosti 223 milijuna eura. Najavila je i da 2. ožujka započinje poziv za energetsku obnovu javnog sektora, dok se otvara i poziv za sanaciju neopasnog otpada vrijedan 118 milijuna eura. Uz to, u fokusu su financiranje primarne zdravstvene zaštite te obnova zgrada oštećenih u potresu.

- Imamo snažan investicijski ciklus i velik interes, ali kvaliteta pripreme projekata bit će presudna. Posebno apeliram na prijavitelje u zdravstvu da projekte pripreme i prijave što prije. Više nije dovoljno zadovoljiti osnovne kriterije, jer projekti moraju biti održivi, usklađeni s ciljevima Europske komisije, poticati konkurentnost proizvodnje i biti geografski i sektorski integrirani -naglasila je.

Dodala je kako se u budućem razdoblju sve više otvaraju teme sigurnosti hrane, demografije i razvoja tržišta rada.

- Moramo problematizirati pitanja sigurnosti opskrbe hranom, demografskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. To su prioriteti koji će snažno utjecati na buduće financiranje i na koje se moramo strateški pripremiti - poručila je.

Fiskalna decentralizacija kao preduvjet razvoja

Željko Kolar je na početku istaknuo nedavno predstavljanje 'Bijele knjige' u kojoj su jasno artikulirana očekivanja stranih investitora prema Hrvatskoj, naglasivši problem centralizacije.

- Mi smo i dalje izrazito centralizirana država. Ako želimo uspjeh u regionalnom razvoju, ključ je fiskalna decentralizacija. Moramo imati hrabrosti i vjeru u lokalne i regionalne samouprave, jer bez stvarne financijske autonomije teško možemo preuzeti odgovornost za razvoj - rekao je Kolar.

Naglasio je i važnost strateških dokumenata te kvalitetnih ljudi u sustavu.

- Moramo imati jasne strategije koje definiraju razvoj i ljude koji ih znaju provesti, regionalne agencije, poduzetničke centre, stručnjake. Ključno je da smo svi za istim stolom kada se politike kreiraju, a ne samo kada se sredstva raspodjeljuju - rekao je Kolar.

Govoreći o konkretnim projektima, naveo je kako županija provodi 18 projekata iz NPOO-a, uključujući investicije u škole, hotele u Stubičkim Toplicama, projekte u Krapinskim Toplicama, te investicije za obnoviu nakon potresa.

- Problem je ozbiljno fiskalno opterećenje i pitanje je koliko ćemo to moći dugoročno podnijeti. Tržište građevinskih tvrtki se stabiliziralo i na natječaje se javlja desetak ponuditelja, no problem su visoke cijene nadzora - upozorio je Kolar.

Kadrovi kao ključni izazov

Antonija Jozić istaknula je kako Požeško-slavonska županija provodi niz projekata, osobito u zdravstvu, gdje je ostvaren značajan iskorak u odnosu na prethodna razdoblja.

- U ovom trenutku provodimo projekte slične onima u drugim županijama, ali smo napravili vidljiv iskorak. Posebno ističem izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, koji je ključan za naše poljoprivrednike, te ulaganja u zdravstveni turizam, uključujući razvoj Toplica Lipik - kazala je.

Dodala je kako su u tijeku i projekti sustava pročišćavanja voda i vodoopskrbe, a kao najveći izazov navela je pronalazak stručnog kadra.

- Greške se događaju, ali svaka greška nam je škola. Najveći izazov danas je pronaći kvalitetne ljude koji su dorasli pripremi i provedbi europskih projekata, osobito u manjim, ruralnim sredinama. Zato je izuzetno važno ulagati u edukaciju i jačanje administrativnih kapaciteta - naglasila je Jozić.

Održivost projekata nakon provedbe

Ivan Bosančić upozorio je da se fokus mora staviti na završnu fazu projekata i njihovu dugoročnu održivost.

- Morat ćemo pronaći rješenje s ministarstvima kako bismo omogućili ljudima da se vrate u rodni kraj i ovdje rade. Imamo sve više povratnika, plaće su rasle i imamo dovoljan broj radnih mjesta, ali bez kvalitetnog pristupa projektima nećemo moći dugoročno održati taj trend - rekao je Bosančić.

Regionalni razvojni forum 2026.- investicije u fokusu.
Okrugli stol- EU fondovi: Što je aktualno, a šta dolazi?
Dragan Jelić, Ivan Bosančić, Antonija Jozić, Željko Kolar, Zrinka Raguž.

Istaknuo je kako dobivanje sredstava danas više nije najveći izazov.

- Dobiti sredstva i provesti projekt više nije problem kao nekada. Najveći izazov je završna faza kada projekt počne opterećivati proračun i kada se pokaže imamo li dovoljno kapaciteta za njegovo održavanje. Projekti moraju biti rentabilni i sposobni sami sebe nositi - poručio je Bosančić dodavši da je stvaranje snažne baze obrazovanih ljudi najvažniji kapital županije.

Pravila EU i izazovi javne nabave

Dragan Jelić ocijenio je kako većina županija uspješno koristi sredstva iz europskih natječaja te da su gotovo svi pozivi iskorišteni do kraja, bez većih nepravilnosti.

- Na početku prijavljivanja bilo je administrativnih pogrešaka, što je razumljivo u novom programskom razdoblju, ali danas su kapaciteti znatno jači i nepravilnosti su minimalne. Većina županija vrlo odgovorno troši sredstva - istaknuo je Jelić.

Prema vrijednosti javnih projekata prednjači Grad Zagreb, a po broju projekata Sisačko-moslavačka županija. No, upozorio je na nova, stroža pravila Europske unije.

- Projekti ne smiju štetiti okolišu, a najviše projekata pada na kriterijima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, što podrazumijeva da svi objekti moraju imati odgovarajuće pristupe. U fazi provedbe i dalje je najveći izazov javna nabava, gdje je potrebno maksimalno poštivanje procedura - zaključio je Jelić.