Investitori bježe: ‘U Rumunjskoj gotovi za čas, kod nas se čeka pet godina‘

Energetska tranzicija u Hrvatskoj i dalje zapinje u začaranom krugu spore administracije, neusklađenosti institucija i nedostatka ključne mrežne infrastrukture. To je glavni zaključak dramatične rasprave na okruglom stolu Liderove 15. po redu konferencije Energetska budućnost Hrvatske na kojoj su sudjelovali ključni akteri domaće scene: Nikola Vištica, član Upravnog vijeća HERA-e, Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske – OIEH, Ljupko Teklić iz HOPS-a, Zvonimir Novak iz Enna-e i Vladimir Sabo iz E.ON-a.

Glavne točke spoticanja trenutno su donošenje metodologije za naknadu za priključenje, nepredvidljivost operativnih ograničenja na mreži te dramatične razlike u brzini realizacije investicija u Hrvatskoj u usporedbi s drugim europskim tržištima.

Domaći kapital bježi

Za najsnažniju poruku panela pobrinuo se Novak iz Enna-e, koji je na konkretnom primjeru plastično prikazao zašto domaći kapital sve češće bira inozemstvo umjesto Hrvatske. Ispričao je kako Enna u sjevernom dijelu Hrvatske ima elektranu za koju su ugovor potpisali još u rujnu 2022. godine, a uporabnu dozvolu dobili tek nedavno.

- Kada smo odlučili implementirati baterijski sustav, procedura za dozvole ponovno se rastegnula, pa punu funkcionalnost i rad u dva smjera očekujemo tek u prvom kvartalu 2027. godine. Dakle, od početka projekta do realizacije prošlo je gotovo pet godina - istaknuo je Novak.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
2. okrugli stol: Investicijska klima:
Zvonimir Novak

Nasuprot tome, u Rumunjskoj su stvari posve drugačije. Enna je tamo u rujnu prošle godine napravila closing za solarnu elektranu snage 100 MW, mjesec dana kasnije, u studenom, potpisan je EPC ugovor, odmah je ugovoren baterijski sustav u dva smjera, što, dodao je Novak, u Hrvatskoj zakonski još uvijek nije moguće i u pogonu će biti u istom roku – početkom 2027. godine.

Podvodni kabel pogurao projekte

- Razlika u brzini početka i realizacije projekta je skoro pet godina, a svi znamo što se u međuvremenu događa s cijenama struje i financijskim modelima. Zato investitori odlaze tamo gdje mogu realizirati poslovne planove, a Hrvatska gubi radna mjesta, proizvodnju i konkurentnost industrije - upozorio je Novak. Dodao je kako se na Crnom moru događaju tektonski geopolitički i infrastrukturni pomaci, poput izgradnje velikog kabela koji Azerbajdžan gradi prema Rumunjskoj i Mađarskoj, što dodatno privlači kapital.

Pokrovac iz OIEH je naglasila da su energetska odobrenja za projekte koji su godinama stajali napokon djelomično pokrenuta te da se kroz izmjene Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE) rješavaju blokade za projekte ukupne snage 457 MW, s ciljem da se do ljeta dođe do 900 MW (tri vjetroelektrane i 15 solara). Međutim, ključni problem ostaje nepoštivanje zakonskih rokova i nedostatak predvidljivosti troškova.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
2. okrugli stol: Investicijska klima:
Maja Pokrovac

- Projekt jednostavno nije bankabilan ako trošak ograničenja na mreži nije predvidiv. Trenutačno niti jedan projekt u Republici Hrvatskoj nije bankabilan jer investitori ne znaju koliko će im energije biti uskraćeno i koliko točno iznosi segment ograničenja koji moraju platiti. Iz ove retorike mi se čini da ćemo na rješenja još čekati i da to neće biti gotovo do ljeta - oštra je bila Pokrovac.

Kritična infrastruktura

Ona je podsjetila da kritičnu infrastrukturu, poput dalekovoda, mora graditi i financirati država vlastitim ili EU sredstvima, a ne prebacivati kompletan trošak na privatni sektor. Iz publike je na njene riječi reagirao Nenad Švarc iz HEP-Proizvodnje, koji je rekao da nije svaka infrastruktura kritična i da se s tim terminom treba pažljivo baratati.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
2. okrugli stol: Investicijska klima:
Nenad Švarc

Pokrovac je također javno kritizirala kronični izostanak dijaloga institucija.

- Mi u Hrvatskoj nemamo partnerstvo. Četiri godine ne možemo sjediti za istim stolom. HERA nas poziva pojedinačno, a nikada nema zajedničke suradnje HOPS-a, HERA-e i nas proizvođača, iako smo neminovno vezani jedni za druge - istaknula je Pokrovac.

Izračun naknade predvidiv i jednostavan

Predstavnik regulatora, Vištica iz HERA-e, branio je poteze agencije ističući da je izračun naknade za priključenje, koji je donesen nakon što je Ministarstvo dalo suglasnost na HOPS-ov desetogodišnji plan, jednostavan, predvidiv i priuštiv te jednak za cijelu zemlju.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
2. okrugli stol: Investicijska klima:
Nikola Vištica,

Osvrnuo se i na dugotrajne odgode i rekao da je tri godine trajao začarani krug zbog potpunog antagonizma na tržištu.

- S jedne strane imali smo operatora sustava kojem trebaju golema sredstva za rekonstrukciju 40 godina stare mreže i izgradnju 'kralježnice' sustava. S druge strane, postojali su silni dokazi da nam taj sustav uopće ne treba. Treći zahtjev, onaj investitora, bio je da oni ne plate apsolutno ništa. Mi smo jednostavno morali presjeći stvari i donijeti naknadu - rekao je Vištica.

Vištica je naglasio da je tzv. G-komponenta koju plaćaju investitori prilično niska i iznosi pola eura po megavat-satu. Pojasnio je i europsko pravilo od pet posto ograničenja: ono zapravo predstavlja prag fleksibilnosti koji kaže da ako se na nekom području ne očekuje ograničenje veće od pet posto, nema smisla ulagati ogroman novac građana u novu mrežu.

- Svjesni smo da investitori traže jasna pravila i brzinu. Nitko u Hrvatskoj namjerno ne koči procese. HERA trenutačno radi na donošenju šireg okvira za fleksibilne ugovore koji će definirati kapacitete, komunikaciju i obveze operatora u prijenosu i distribuciji - najavio je Vištica.

Teklić iz HOPS-a je pak poručio kako je od donošenja novog Zakona na mrežu priključeno oko 500 MW novih kapaciteta. No on upozorava na tehnička ograničenja: kada bi se potpuno iskoristile snage svih elektrana, mreža bi mogla podnijeti 2,5 GW, ali Hrvatskoj realno ne treba 13 GW kapaciteta jer domaća potrošnja električne energije – ne raste. Kao ključni infrastrukturni projekt za budućnost istaknut je program Lika, koji predstavlja kralježnicu budućeg sustava, no realizaciju trenutno koči nedonošenje prostornih planova u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
2. okrugli stol: Investicijska klima:
Željko Teklić

Vladimir Sabo iz E.ON-a naglasio je da se njihova strategija temelji na direktnom radu s kupcima kroz PPA ugovore (ugovore o otkupu energije), koji kupcima donose stabilnost cijena i sigurnost opskrbe.

- Metodologije i pravila na papiru postoje, ali ključni problem je predvidivost procesa izdavanja dozvola. Procedura mora biti jasna i brza, bez obzira radi li se o velikom projektu na zemlji ili o manjoj elektrani direktno na lokaciji kupca. Bez postavljanja i stvarnog pridržavanja rokova, tranzicija će tapkati u mjestu - zaključio je Sabo.

Unatoč golemim problemima, investitori ipak ne gube nadu u domaće tržište. Novak je zaključio kako će Enna u idućem razdoblju ipak detaljnije i intenzivnije analizirati domaće projekte na HOPS mreži.

- ainteresirani smo za rad u Hrvatskoj i regiji, želimo agilnost, a iskreno – najradije bismo radili kod kuće, zaključio je Novak.