Hrvatska se na energetskoj karti postavila kao mladi tigar

Hrvatska je u proteklim kriznim godinama napravila golem infrastrukturni iskorak i profilirala se kao nezaobilazno energetsko čvorište, zaključak je to prvog panela pod nazivom 'Hrvatska energetika između tržišta, tranzicije i sigurnosti' koji se održao na tradicionalnoj, 15. konferenciji Energetska budućnost Hrvatske u organizaciji Lidera.

Panel je uslijedio nakon uvodnih geopolitičko-tehnoloških izlaganja, a rasprava je okupila čelnike ključnih energetskih kompanija i institucija u zemlji kako bi prvo odgovorili na pitanje: gdje je danas Hrvatska na izazovnom energetskom zemljovidu Europe?

Jedino je kriza stalna

– Svi se slažemo da smo danas sigurniji, no u našem poslu jedino je kriza stalna. JANAF je operater sustava i jamac energetske sigurnosti Hrvatske, ali i naših susjeda: Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske i Slovačke. Kada je u jednom trenutku zbog ratnih zbivanja u Ukrajini stala isporuka naftovodom Družba, Mađarska i Slovačka, koje su potpuno ovisne o ruskoj nafti, preživjele su isključivo jer su dobivale naftu preko nas. Družba je sada ponovno otvorena, no pitanje je do kada. U tim kriznim trenucima pokazali smo izuzetnu žilavost, slikovito rečeno, Hrvatska se na energetskoj karti postavila kao 'mladi tigar' – istaknuo je Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
1. Okrugli stol:
Luka Pavleković, Dražen Jakšić, Ivana Marković, Žarko Laktović, Stjepan Adanić, Gordana Gelenčer.

Ivana Marković, direktorica Sektora tehnološkog i komercijalnog upravljanja transportnim sustavom u Plinacru, također se osvrnula na krizu i potvrdila je da energetska stabilnost hrvatskog plinskog sustava niti u jednom trenutku nije bila ugrožena, a, dodala je, LNG terminal na Krku pokazao se kao potpuni game changer.

– Zahvaljujući diversifikaciji dobavnih pravaca, plina je bilo dovoljno i u najtežim uvjetima, pa su trgovci i opskrbljivači imali mogućnost izbora. Plinacro trenutno provodi povijesnu nadogradnju plinske mreže koja se financira kroz NPOO i koja je vrijedna 533 milijuna eura. Plinovod Lučko-Zabok već je u probnom radu, a potpisali smo i važne sporazume sa Slovencima. Od srpnja nudimo stalne kapacitete prema Sloveniji koji se povećavaju trostruko, s 30 na 100 tisuća kubika na sat, s tendencijom rasta do 160 tisuća, što može zadovoljiti njihove ukupne godišnje potrebe – najavila je Marković i dodala da se povećavaju i kapaciteti prema Mađarskoj.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
1. Okrugli stol:
Ivana Marković

Cjenovni štit 

Ipak, panelisti su upozorili na drugu stranu medalje: visoku ovisnost o globalnim kretanjima cijena. Iako imamo diversificirane pravce, Hrvatska i dalje pokriva tek 42,5 posto svojih energetskih potreba iz vlastitih resursa, što je jedna od najnižih razina samodostatnosti.

– Kada se zatvori Hormuz, mi to itekako osjetimo na cijenama jer se cijene diktiraju na globalnom tržištu. Vlada jest donijela brze i učinkovite pakete mjera, stvorivši svojevrsni energetski štit za građane i gospodarstvo. Međutim, moramo biti svjesni međusobne povezanosti unutar ovog energetskog trilema. Ako administrativno predugo ograničavate cijene kako biste kupili socijalni mir, dugoročno onemogućavate investicije u nužnu tranziciju. Sve je povezano i potrebno je naći finu ravnotežu – upozorio je Luka Pavleković, direktor Korporativnih i pravnih poslova u INA-i.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
1. Okrugli stol:
Luka Pavleković

On je dodao kako INA intenzivno ulaže u domaću proizvodnju nafte i plina (500 milijuna eura u zadnjih pet godina, s trenutačnom proizvodnjom od 20 tisuća barela dnevno), kao i u dovršetak modernizacije Riječke rafinerije, čime će se u potpunosti pokriti domaće potrebe za dizelom, izuzev vršnih ljetnih mjeseci.

Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), nadovezao se istaknuvši da Hrvatska danas ima jedan od najzaštićenijih cjenovnih energetskih sustava u EU.

– Vladine mjere su odskočna daska, a Fond je ključno provedbeno tijelo za konkretne projekte. Samo kroz Modernizacijski fond sufinanciramo izgradnju fotonaponskih sustava za poduzetnike i građane. U Hrvatskoj danas imamo oko 30 tisuća malih sunčanih elektrana na kućama, a Fond je sufinancirao gotovo polovinu njih, njih 15 tisuća. Ono gdje još uvijek kasnimo i na čemu radimo su administrativne barijere i digitalizacija sustava kako bi prijave išle još brže – priznao je Latković.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
1. Okrugli stol:
Žarko Latković

Pravi problem - interna mreža

Kada se rasprava povela o energetskom miksu za idućih pet godina na putu prema potpunoj dekarbonizaciji do 2050., Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta 'Hrvoje Požar' (EIHP), naglasio je da je smjer potpuno jasan – masovna elektrifikacija.

– Naš miks mora dramatično povećati udio obnovljivih izvora energije, ali i stabilnih nesubvencioniranih izvora poput nuklearne energije koja se vraća u fokus. OIE sami po sebi neće biti dovoljno brzi ni dostatni, pogotovo uz nove globalne disruptore u potrošnji kao što su golemi podatkovni (data) centri. Cilj je doći do 45 posto proizvodnje iz OIE u idućih pet godina, ali velika je nepoznanica koliko će u tom razdoblju narasti ukupna potrošnja upravo zbog digitalizacije i investicija u tehnologiju koja prati digitalizaciju – pojasnio je Jakšić.

Na pitanje moderatorice Gordane Gelenčer o tome koliko nam u otpornosti na buduće krize mogu pomoći prekogranične interkonekcije, Jakšić je iznio zanimljivu tezu da je, zahvaljujući nasljeđu bivše države, ali i novim investicijama prema Mađarskoj, Hrvatska izuzetno dobro umrežena prema susjedima. Dok je cilj EU da kapacitet interkonekcija iznosi minimalno 15 posto nacionalne potrošnje, kod nas je taj postotak debelo iznad 100 posto.

Energetska budućnost Hrvatske 2026.
1. Okrugli stol:
Dražen Jakšić

- Mi s interkonekcijama nemamo nikakav problem. Ako ćemo graditi nove dalekovode prema susjedima, to će biti isključivo čin europske solidarnosti da pomognemo njima. Naš stvarni, gorući problem je interna mreža unutar Hrvatske, koju moramo drastično ojačati i modernizirati kako bi uopće mogla prihvatiti sve te puste tisuće novih obnovljivih izvora koje planiramo izgraditi – zaključio je Jakšić.

Transformacija za idućih 100 godina

Da se tradicionalne fosilne kompanije već naveliko transformiraju pod pritiskom tranzicije, potvrdio je na kraju Stjepan Adanić, predstavivši novu strategiju diversifikacije JANAF-a.

– Želimo se transformirati u modernu energetsku kompaniju koja će uspješno poslovati i za 50 ili 100 godina. Već danas imamo izgrađene vlastite sunčane elektrane na našim terminalima, poput onih u Sisku i Omišlju, pa JANAF već sada pokriva 18 posto svojih potreba za strujom iz vlastitih zelenih izvora. No, idemo i korak dalje. Ušli smo u stratešku suradnju s Inom s ciljem zajedničkog ulaganja u geotermalne potencijale u Hrvatskoj.

Želimo pokazati da dvije velike državne kompanije mogu izvrsno surađivati na razvoju geoenergije i izgraditi vrhunske pogone u budućnosti. Također, potpisali smo ugovor s kazahstanskom nacionalnom kompanijom i ove godine krećemo u zajednička istraživanja novih polja – zaključio je prvi čovjek JANAF-a, poslavši poruku da se energetski sustav, unatoč krizama, kreće u dobrom smjeru.