Legalizacija bez roka: Doznajte 12 ključnih pravila novog Zakona

Nakon saborske rasprave o Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, donosimo pregled ključnih promjena koje čekaju građane - kakva ih procedura očekuje, što će morati predati, na što se stavlja novi naglasak, ali i koji se objekti više neće moći legalizirati.

Deset ključnih točaka novog zakonskog okvira koje trebate znati:

1. Ukidanje roka za podnošenje zahtjeva

Najznačajnija promjena je trajno otvaranje procesa legalizacije. Dosadašnji strogi rokovi se ukidaju, čime se omogućuje podnošenje zahtjeva u bilo kojem trenutku. Cilj je uključiti što veći broj zgrada u pravni sustav, neovisno o tome kada stranke ostvare financijske ili pravne mogućnosti za postupak.

2. Ključni uvjet: Stanje na dan 21. lipnja 2011.

Iako je rok za zahtjeve ukinut, 'vremenski presjek' stanja na terenu ostaje fiksiran. Ozakoniti se mogu samo zgrade koje su postojale i bile vidljive na digitalnoj ortofoto karti (DOF5/2011) izrađenoj na temelju snimanja započetog 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene nakon tog datuma ne ulaze u ovaj sustav.

3. Prostorna ograničenja i kulturna dobra

Zakon strogo zabranjuje ozakonjenje u strateškim zonama (prometni, energetski i vodni koridori) te nacionalnim parkovima. Iznimka su nepokretna kulturna dobra: u tim slučajevima ozakonjenje je moguće isključivo uz potvrdu nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine da je zgrada izgrađena u skladu s propisanim mjerama zaštite i očuvanja.

4. Javne površine i suglasnosti

Ako se zgrada nalazi na površini javne namjene ili vodnom dobru, podnositelj mora priložiti suglasnost upravitelja te površine (odnosno vlasnika ili Hrvatskih voda). Bez ovog dokumenta postupak se ne može privesti kraju.

5. Vlasništvo nije preduvjet

Zadržan je koncept prema kojemu za sam čin ozakonjenja nije potrebno dokazivati vlasništvo nad zemljištem. Rješenje o izvedenom stanju nema učinka na vlasnička i druga stvarna prava, što omogućuje legalizaciju i na tuđem zemljištu bez prejudiciranja imovinskih sporova.

6. Minimalni sigurnosni kriterij (Statika)

Uvodi se stroži nadzor nad stabilnošću. Obvezni dio dokumentacije je izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme gradnje ili prema važećim propisima.

7. Potpuna digitalizacija i sustav dostave

Zahtjevi se podnose isključivo putem sustava eDozvola. Ključna novost u postupku je dostava: rješenja se šalju u korisnički pretinac, ali se objavljuju i na elektroničkoj oglasnoj ploči. Smatra se da je dostava izvršena istekom osmoga dana od dana objave na ploči, što je ključno za praćenje žalbenih rokova.

8. Rigoroznost kod nepotpunih zahtjeva

Kako bi se spriječilo zatrpavanje sustava fiktivnim prijavama, zahtjev bez potpune zakonske dokumentacije uopće se neće smatrati podnesenim. Upravno tijelo o tome odmah obavještava podnositelja i građevinsku inspekciju.

9. Isključenje 'mobilnih' i privremenih rješenja

Zakon jasno definira da se ne mogu ozakoniti modularno-montažne i mobilne kućice, kontejneri, kiosci ili šatori, bez obzira na njihovu povezanost s tlom. Također, ozakonjenje je onemogućeno za objekte od materijala koji ne osiguravaju dugotrajnost, poput baraka.

10. Obvezna dokumentacija u elektroničkom obliku

Za prijavu je nužno pripremiti:

- Geodetski snimak izvedenog stanja (GML format) ili izvod iz katastra.

- Snimku izvedenog stanja (arhitekt/inženjer građevinarstva).

- Izjavu ovlaštenog inženjera o statičkoj sigurnosti

- Dokaz da je zgrada postojala prije 21. lipnja 2011 (uvjerenje katastra).

11. Financijski aspekti i namjensko trošenje

Briše se obveza plaćanja vodnog doprinosa, dok komunalni doprinos ostaje. Minimalni iznos naknade za obročnu otplatu povećan je na 500,00 eura. Sredstva od naknada dobivaju strogu namjenu: 40% koji idu u državni proračun koristit će se za održavanje IT sustava eDozvola, financiranje komunalne infrastrukture te za priuštivo stanovanje.

12. Pravni status nedovršenih zgrada

Ozakonjene, a nezavršene stambene zgrade mogu se završiti (fasada, krov) unutar postojećih gabarita bez nove građevinske dozvole, ali uz obvezan glavni projekt. Za zgrade drugih namjena (poslovne, industrijske) i dalje je za svaki dovršetak nužno ishoditi klasičnu građevinsku dozvolu.