Prvi SOS signal u havariji upućen je 10. lipnja 1909. iz 'Slavonije'

Dana 10. lipnja 1909. putnički brod Slavonia, u vlasništvu britanske kompanije Cunard Line, nasukao se na stijene u blizini Azorskih otoka. Zato je brodski telegrafist prvi put u povijesti, u stvarnoj havariji, poslao dokumentirani SOS poziv u pomoć radio-vezom. 

Ukucao je tri kratka znaka, pa tri duga, pa tri kratka (…---…) što prema Morseovoj abecedi znači SOS. Zahvaljujući tome brodovi koji su se zatekli u blizini spasili su svih 597 putnika i članova posade, premda neki izvori navode jednu žrtvu. 

Havarija zbog razgledavanja Azora

Do havarije je došlo jer su putnici prvog razreda htjeli vidjeti Azore. Kapetan Arthur George Dunning pristao je da skrene s rute, ali u gustoj magli nije usporio. Pouzdao se u navigaciju, ali brod se u punoj brzini nasukao na hridi, 20 kilometara udaljenoj od točke na kojoj je trebao biti.

Putnici, posada i teret su spašeni, ali ne i nasukani brod. Protiv Dunninga je vođen sudski postupak, ali izvukao se samo s ukorom.  

Kako je uveden signal za pomoć

SOS je uveden kao međunarodni signal za pomoć 1906., iako se paralelno koristio i CQD, koji je bio kompliciraniji, i najkraći ETE (.-.), koji se mogao očitati i kao 'R'. Zato je preživio SOS.  

Taj znak nema posebno značenje i nije kratica. Tumačenja 'Save Our Souls' (spasite naše duše), 'Save Our Ship' (spasite naš brod) ili 'Sure Of Sinking' (zasigurno tonemo) pojavila su se tek naknadno. SOS je izabran isključivo zbog praktičnosti. Jednostavan je za slanje, lako prepoznatljiv i teško ga je zamijeniti s drugim porukama.

Taj događaj potvrdio je ono što je dotad bila tek tehnička inovacija – da radio-komunikacija može doslovno spašavati živote.

Od Slavonije do Titanica

Samo tri godine kasnije, SOS će se naći u središtu jedne od najpoznatijih pomorskih katastrofa u povijesti.

Kada je 1912. potonuo Titanic, radio-operateri slali su i stari signal CQD i novi SOS. Poziv je primio putnički brod Carpathia, koji je promijenio kurs i stigao na mjesto nesreće. Bila je to jedna od najvećih brodskih nesreća – i prema broju poginulih (više od 1500), ali i prema broju spašenih (više od 700).

Hrvatski trag u globalnoj priči

Priča o SOS-u ima i zanimljivu poveznicu s Hrvatskom. Brod Slavonia nosio je ime koje izravno asocira na Slavoniju, a nije nazvan tako jer je plovio po Panonskome moru, nego jer su njime ljudi (i iz) Slavonije tražili bolji život na drugoj strani Atlantika. 

Carpathia, koja je spašavala putnike Titanica, redovito je plovila između Rijeke i New Yorka i imala je velik broj članova posade iz Austro-Ugarske, a posebno s područja današnje Hrvatske. Tako su ljudi s ovih prostora sudjelovali su u jednoj od najpoznatijih akcija spašavanja u povijesti pomorstva, u kojoj je spašeno samo troje od 30 putnika iz Hrvatske.

Koliko je puta poslan S.O.S.?

Nitko ne zna koliko je puta u proteklih 117 godina poslan SOS. Procjenjuje se da je tijekom 20. stoljeća poslan tisuće puta u raznim hitnim situacijama, te da je bio dio sustava koji je omogućio spašavanje stotina tisuća ljudi na moru.

Od SOS-a preko 'Maydaya' do GMDSS-a 

Međutim, danas se klasični SOS više ne koristi u praksi. Uvođenjem radiotelefonije zamijenio ga je poziv 'Mayday, Mayday, Mayday' (od francuskog 'm'aider' ili 'm'aidez', što znači 'pomozi mi'. Danas se pak koriste suvremeni sustavi poput GMDSS-a (Global Maritime Distress and Safety System), koji uključuju satelitske signale, automatske uređaje za uzbunu i digitalnu komunikaciju

Ipak, SOS je ostao univerzalni simbol poziva upomoć – prepoznatljiv u cijelom svijetu, bez obzira na jezik.

Priča koja je započela s brodom Slavonia pokazala je da tehnologija može promijeniti sudbinu ljudi u najopasnijim trenucima.