Njemačka gubi radnike iz EU: sve više Hrvata napušta zemlju

Nekad obećana zemlja za ljude s ovih prostora polako gubi svoju privlačnost. Novo istraživanje njemačkog Ministarstva rada pokazuje da sve više EU radnika nakon nekoliko godina rada odlučuje napustiti zemlju, što otvara pitanje može li najveće europsko gospodarstvo uopće riješiti svoj sve veći problem nedostatka radne snage. Naime, u Njemačkoj već godinama kronično nedostaje radnika, ali istodobno velik broj onih koji dolaze iz drugih država Europske unije ne planira ostati dugoročno, što predstavlja veliki problem za njemačko gospodarstvo.

Dugo je upravo migracija kvalificiranih radnika iz drugih članica EU bila jedan od ključnih stupova njemačkog tržišta rada. Dolazak radnika iz istočne i južne Europe pomagao je popunjavanju praznina u industriji, građevinarstvu, javnim službama i općenito onim poslovima koje domaći ne žele raditi. Međutim, studija 'Ureda za jednako postupanje prema građanima EU' pokazuje da sve veći broj migranata Njemačku danas doživljava kao privremenu, a ne trajnu destinaciju.

- Ne možemo si priuštiti da izgubimo trećinu građana EU zbog loših uvjeta - upozorila je u Berlinu povjerenica njemačke vlade za integraciju Natalie Pawlik predstavljajući rezultate istraživanja. Prema tim podacima, znatan dio građana EU napušta Njemačku već unutar prve četiri godine boravka, što predstavlja ozbiljan problem za zemlju koja godišnje prima između 400 i 700 tisuća doseljenika, ali istodobno bilježi i visoku razinu iseljavanja.

Nedostaje kvalificirane radne snage

Problem je još veći ako se uzme u obzir stanje na tržištu rada. Prema analizi Njemačkog ekonomskog instituta (IW), samo u deset sektora s najvećim deficitom radne snage nedostaje više od 260 tisuća kvalificiranih radnika. Najveći manjak bilježi se u zdravstvu, građevinarstvu i javnoj upravi. U zdravstvenom sustavu nedostaje oko 46 tisuća zaposlenika, što već sada uzrokuje dulje liste čekanja i otežava dostupnost zdravstvenih usluga. Također, nedostatak radnika u građevinskom sektoru dodatno usporava ionako presporu izgradnju novih stanova.

Ekonomisti upozoravaju da je slabija gospodarska aktivnost posljednjih godina privremeno ublažila problem nedostatka radne snage, ali to ne znači da je on nestao. Naprotiv, kako generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata masovno odlazi u mirovinu, pritisak na tržište rada samo će rasti. Predsjednica njemačke Savezne agencije za zapošljavanje Andrea Nahles upozorila je da je nedavni rast zaposlenosti u Njemačkoj u potpunosti rezultat dolaska radnika izvan EU, dok broj zaposlenih njemačkih državljana opada upravo zbog demografskih razloga.

Razlozi za odlazak

Građani Europske unije najčešće dolaze u Njemačku zbog ekonomskih razloga, boljih plaća, stabilnog pravnog sustava i ukupno boljih prilika za obitelj. Najviše ih dolazi iz Rumunjske, zatim iz Poljske i Bugarske, a slijede Italija, Mađarska i Španjolska. Velik dio migranata dolazi iz zemalja koje su punu slobodu kretanja na njemačkom tržištu rada dobile tek prije desetak ili petnaest godina.

Međutim, te zemlje, Rumunjska, Poljska, Bugarska i Hrvatska, su odgovorne i za najveće odlaske. Pad je bio najveći kod hrvatskih, poljskih i bugarskih državljana, za 30 posto, 21 posto odnosno 19 posto.

No razlozi zbog kojih mnogi nakon nekoliko godina odluče otići sve su jasniji. U intervjuima provedenima za potrebe studije mnogi migranti navode visoke troškove života, osjećaj nepripadanja i probleme na radnom mjestu. Gotovo 39 posto ispitanika reklo je da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno, dok je gotovo polovica prijavila da je doživjela diskriminaciju na radnom mjestu. Česti su i problemi s priznavanjem kvalifikacija, rigidni radni uvjeti te ograničene mogućnosti napredovanja u struci za koju su se školovali. Poseban problem predstavlja i složena birokracija, postupci priznavanja diploma, administrativne procedure i složena pravila koja često dodatno otežavaju integraciju i svakodnevni život.

Sve manje Hrvata

Trend odlaska vidljiv je i kod hrvatskih državljana. Prema podacima njemačkog statističkog ureda, u Njemačkoj danas živi oko 426 tisuća hrvatskih državljana. Međutim, posljednjih godina priljev se snažno smanjuje. Dok je prije pet godina u Njemačku godišnje dolazilo više od 33 tisuće Hrvata, taj broj danas je prepolovljen. U 2024. godini doselilo ih se oko 14.700, dok ih je iz zemlje otišlo gotovo 24 tisuće. To znači da je prvi put nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju zabilježen negativan migracijski saldo, što znači da je više Hrvata napustilo Njemačku nego što ih je u nju došlo.

Jedan od razloga promjene migracijskih trendova je i smanjivanje razlike u plaćama. Njemačka i dalje nudi osjetno veće prihode, ali jaz više nije dramatičan kao prije deset ili petnaest godina. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj danas iznosi oko 1360 eura, dok se prosječna neto plaća u Njemačkoj kreće između 2850 i 3200 eura.

To znači da je njemačka plaća u prosjeku oko dva puta veća od hrvatske. No još je važniji podatak o medijalnim plaćama, koje bolje odražavaju stvarno stanje na tržištu rada. Medijalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1150 eura, dok tipičan radnik u Njemačkoj zarađuje oko 2600 do 2900 eura neto. Razlika je i dalje velika, ali znatno manja nego prije desetak godina, kada su njemačke plaće bile tri do četiri puta veće od hrvatskih.

Kada se u računicu uključe i troškovi života, razlika se dodatno smanjuje. Najveći udar dolazi od stanovanja. Najam jednosobnog stana u velikim njemačkim gradovima često prelazi tisuću eura, dok su cijene vrtića, hrane i svakodnevnih usluga osjetno više nego u Hrvatskoj. Zbog toga mnogi radnici iz srednje i istočne Europe danas zaključuju da, iako u Njemačkoj nominalno zarađuju više, stvarna kupovna moć nije nužno dvostruko veća.

Za njemačko gospodarstvo to predstavlja ozbiljan izazov. Zemlja se nalazi u situaciji u kojoj joj radnici trebaju više nego ikad, ali ih sve teže uspijeva zadržati. Stručnjaci upozoravaju da će bez bržeg priznavanja kvalifikacija, smanjenja birokracije, lakšeg pristupa stanovanju i otvorenijeg društvenog okruženja Njemačka teško zadržati radnike koji dolaze iz drugih dijelova Europske unije. A bez njih će popunjavanje sve većih rupa na tržištu rada postajati sve teži zadatak.