Izmjene zakona: Obiteljskim obrtima dopušta se rad trgovina nedjeljom

Izmjene i dopune Zakona o obrtu, koje bi se trebale donijeti u drugom tromjesečju 2026. godine, mogle bi donijeti jednu od najznačajnijih promjena od uvođenja zabrane rada nedjeljom - iznimku za obiteljske obrte u maloprodaji, na koje se više ne bi primjenjivala ograničenja radnog vremena propisana Zakonom o trgovini.

U obrazloženju zakona, koje je Ministarstvo gospodarstva objavilo u okviru plana zakonodavnih aktivnosti upućenog u javno savjetovanje, navodi se da se na obiteljski obrt koji obavlja djelatnost prodavaonice i druge oblike trgovine na malo više ne bi primjenjivala ograničenja tjednog radnog vremena i zabrana rada na temelju posebnog propisa, odnosno Zakona o trgovini. Jednostavnije rečeno, obiteljske trgovine mogle bi raditi nedjeljom.

{---------- PAGE STOPPER ----------}

Iako je iznimka formalno vezana uz obiteljski obrt u kojem u radu sudjeluju članovi obiteljskog kućanstva, ostaje otvoreno pitanje na koji će način zakon precizno definirati obiteljski obrt u kontekstu rada nedjeljom, odnosno hoće li se izuzeće odnositi isključivo na situacije u kojima u prodavaonici nedjeljom rade samo članovi obitelji.

Obrtnike će se financijski rasteretiti

Uz ovu odredbu, izmjene Zakona o obrtu donose i financijsko rasterećenje za oko 133 tisuće obrta. Predviđeno je smanjenje jedinstvene stope komorskog doprinosa na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, čime bi se smanjila obvezna članarina koju obrtnici plaćaju Hrvatskoj obrtničkoj komori.

U praksi to znači da bi se, uz važeći osobni odbitak od 600 eura, mjesečna obveza obrtnika smanjila s približno 12 na 9 eura, odnosno za oko 30 eura godišnje. Iako je učinak po pojedinom obrtu relativno skroman, za obrtničke komore to bi značilo oko četiri milijuna eura manje prihoda godišnje.

HOK će osnovati Majstorsku školu

Smanjenje doprinosa dio je šire reforme koja uključuje i osnivanje Majstorske škole kao nove ustanove za obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za obavljanje obrta. Školu bi osnivala Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, s ciljem modernizacije sustava cjeloživotnog obrazovanja i brže pripreme mladih za ulazak u obrtnička zanimanja.

Zakon donosi i izmjene instituta privremenog poslovođe nakon smrti obrtnika. Prema prijedlogu, privremeni poslovođa mogao bi nastaviti obavljanje obrta do okončanja ostavinskog postupka bez obveze ispunjavanja uvjeta stručne osposobljenosti, stručne spreme ili majstorskog ispita, uključujući i vezane obrte, kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja.

Osim toga, obrtnicima bi se omogućio nastavak obavljanja registrirane djelatnosti i nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, bez obustave isplate mirovine, sukladno propisima mirovinskog sustava.

U obrazloženju zakona navodi se da je cilj izmjena modernizacija obrtničkog sustava, jačanje financijske održivosti obrta te uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka, dok će se konačna rješenja dodatno razraditi kroz postupak javnog savjetovanja.