Previsoke cijene gradnje koče zamah investicija u županijama

Investicijski val zahvatio je hrvatske županije, no nerijetko se kao problem u realizaciji javlja priprema projekta, posebno zbog vrlo visokih cijena gradnje. Što se u županijama sve gradi, moglo se čuti na panelu 'Strateške infrastrukturne investicije županija – kako ubrzati realizaciju' koji se održao u sklopu Regionalnog razvojnog foruma – Investicije u fokusu.

Blaž Pezo, župan Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuo je kako zbog izoliranosti Dubrovačko-neretvanska županija i dalje slovi kao avio-destinacija. - To želimo mijenjati. Puno je na tome učinilo otvaranje Pelješkog mosta, no 'guramo' dovršetak izgradnje autoceste do Dubrovnika – kazao je župan najjužnije županije.

Y postaje X

Jedan od velikih projekata je i brana na Neretvi koju grade Hrvatske vode. Njome će se spriječiti dotok morske vode u dolinu Neretve zbog nedostatka slatke vode, što je posljedica projekta Gornji horizonti u Republici Srpskoj. Pezo je istaknuo i kako je županija povukla 120 milijuna eura za izgradnju lučke infrastrukture. – Po tome smo među najuspješnijim primorskim županijama – tvrdi Pezo.

Blaž Pezo, župan Dubrovačko-neretvanske županije

U lučku infrastrukturu ulaže se i u Istri. Riječ je o dovršetku izgradnje lukobrana u Puli, koji je započet još u vrijeme Austro-Ugarske. Za dovršetak ovog projekta, koji će značajno poboljšati maritimna svojstva Pulskog zaljeva, potrebno je 26 milijuna eura, kazao je istarski župan Boris Miletić. On je govorio i o mogućnosti da istarski Y uskoro postane X.

– Istarski Y izgradnjom druge cijevi tunela Učka je projektno zgotovljen. No, oduvijek je bila intencija napraviti spoj od Žminja do Labina kako bi se Y pretvorio u X. Županija je to prepoznala još u Prostornom planu iz 1998., a lani smo naručili studiju opravdanosti. Ako sve te procedure prođu, do 2030. bi taj dio autoceste mogao biti izgrađen – istaknuo je Miletić.

Boris Miletić, župan Istarske županije

Istarski župan osvrnuo se i na kritike kako ulaganja u zdravstvo ili školstvo ne kreiraju radna mjesta. Dugoročno, to nisu radna mjesta koja imaju učinak kao radna mjesta u proizvodnji, ali utječu na atraktivnost područja i privlačenje novih stanovnika, smatra Miletić.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak značajno financira upravo takve projekte, kazao je tijekom svog izlaganja član Uprave Josip Pavković. – HBOR od osnutka radi s javnim sektorom i odobravamo značajne volumene, 30-ak posto svih kredita koje odobrimo. U zadnjih pet godina odobrilismo 800 milijuna eura u javni sektor, od čega pola milijarde eura samo u 2024. i 2025. godini. Dobar dio tih projekata odnosi se na gradnju vrtića i škola – naglasio je Pavković.

Infrastruktura zanimljiva ulagačima

No, problem kod javnog sektora nastaje u pripremi projekata, dodao je Pavković. – Sam aspekt rizika nije problem. Ako je projekt kvalitetno pripremljen, odobrenje kredita ne traje dugo. Međutim, cijene izvođenja su vrlo visoke te je veliki problem što projekti koji su dobro pripremljeni padnu u procjeni cijene ulaganja, što traži ponavljanje postupka javne nabave – kaže Pavković.

Josip Pavković, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Hrvatska je sve više prepoznata na međunarodnoj investicijskoj karti, kazao je član Uprave Vijeća stranih investitora Predrag Tutić. U primjere je Tutić istaknuo dolazak američkog Jabila u Osijek te lani završenu transakciju prodaje 12 hotela Sunčanog Hvara, što je najveća takva transakcija u ovom dijelu Europe.

– Županije gledaju pozitivno na investicije. Dobar primjer su razvojne agencije. No, smatramo da bi trebalo povezati horizontalnu i vertikalnu komunikaciju. Županije moraju biti one-stop shop. U današnjoj utrci za investitorima, ulagaču morate objasniti što mu nudite, on mora osjećati da ima podršku.

Predrag Tutić, član Uprave Vijeća stranih ulagača

Na pitanje koja su područja zanimljiva stranim ulagačima, Tutić je kazao da je to uvijek istraživanje i razvoj, turizam, zatim infrastruktura. – Hrvatska je malo tržište. Ako strani ulagač dolazi na tako malo tržište, gleda koliko se može proširiti. Što se tiče infrastrukture, ne mislim samo na željeznicu, već i na intermodalni prijevoz, kombinacije željeznice i avio-prijevoza. Infrastruktura je bitna i zbog mobilnosti radne snage – zaključio je Tutić.