Roboti ubojice: Ratovanje ima budućnost, pitanje je imaju li je ljudi

Da nije razornih bespilotnih letjelica kojima je ukrajinska vojska žestoko odgovorila na agresiju Rusije duboko na njezinu području, Ukrajina bi bila u još težoj situaciji. Koristeći se umjetnom inteligencijom, ukrajinska vojska usavršila je tehnologiju bespilotnih letjelica kojima čak i 800 kilometara od bojišnice razara ruske rafinerije, skladišta nafte, mostove i brodove dopirući do Moskve i gradova u udaljenim ruskim pokrajinama. Ukrajinci su bespilotnim letjelicama razorili i najveću internetsku trgovinu Wildberries, koju nazivaju 'ruskim Amazonom'.

Danas automatizacija ratovanja ujedinjuje umjetnu inteligenciju i robotiku kako bi ubrzala dinamiku bitke, optimirala ciljanje i preusmjerila ratovanje prema bespilotnim letjelicama. Zbog prednosti ratovanja automatiziranim oružjem obrambena industrija sve više ulaže u umjetnu inteligenciju i autonomne sustave. Na automatizirano ratovanje prelazi se s pomoću automatiziranih sustava naoružanja koji upotrebljavaju algoritme za otkrivanje, praćenje i angažiranje ciljeva bez ljudske intervencije na bojištu.

Osim za napad, automatizirani sustavi upotrebljavaju se za obranu, poput izraelske Željezne kupole koja presreće dolazne rakete i bespilotne letjelice ili automatiziranih kupola korištenih u sukobu između Rusije i Ukrajine za presretanje dronova. Bespilotna kopnena vozila i letjelice stalno izviđaju, opskrbljuju i angažiraju ciljeve u ratnim područjima te tako smanjuju rizik od ljudskih žrtava. Umjetna inteligencija obrađuje golemu količinu obavještajnih podataka, sažima ih i zapovjednicima znatno ubrzava odlučivanje. Ipak, automatizacija ratovanja ne isključuje posve ljude. Odluke donose ljudi koji postavljaju strateški smjer i odobravaju angažmane, a strojevi skeniraju i obrađuju podatke te izvršavaju naredbe.

Testiranje uživo

Prema podacima Instituta za ekonomiju i mir (engl. Institute for Economics and Peace, IEP), neovisne i neprofitne međunarodne organizacije sa sjedištem u Sydneyju i uredima diljem svijeta poznatoj po izradi Globalnog indeksa mira, kojim mjeri razinu sigurnosti i miroljubivosti u 163 države svijeta, budućnost ratovanja sada se ogleda u velikome vojnom sustavu vođenom umjetnom inteligencijom koji je SAD testirao u ratu s Iranom.

Riječ je o jednom od prvih terenskih testova vojnoga stroja integriranoga s umjetnom inteligencijom koji nude neprocjenjiv uvid u to kako će umjetna inteligencija zauvijek promijeniti ratovanje. Prema podacima američkoga Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), u sklopu operacije 'Epski bijes' od 9. travnja ove godine pogođeno je više od 13.000 ciljeva u Iranu, od kojih je tisuću pogođeno prvoga dana ratovanja. Odluke za napade, za koje su nekada trebali dani, u sekundama je donio za to osmišljen sustav.