Zašto je kineski državni kapitalizam učinkovitiji od zapadnoga
Konkurentniji je, brže raste, brže se tehnološki razvija, brže lovi korak sa zelenom tranzicijom, lakše izbjegava recesije...
Nakon dvogodišnjega pada bruto domaćeg proizvoda europske lokomotive Njemačke (ni druge dvije, Francuska i Italija, nisu blistale rastom, a ne sjaje ni sada) Europska unija zasad životari na rubu recesije: u prvome je tromjesečju BDP zaronio 0,2 posto, u drugome se škrto oporavio na 0,4 posto. Navodno će do kraja godine navući na 0,9 posto.
S obzirom na to da živimo u vremenu rovovski teškoga zauzimanja pozicija u novome svijetu iznimne polarnosti i konkurentnosti, virenje u tuđe dvorište (čitaj: kinesko) postalo je obvezno štivo. Konkretnije i suženije: je li Kina ikada bila u recesiji (i zašto nije)? Što možemo naučiti iz njezina primjera, ako je uopće primjenjiv? Naime, raspad staroga poretka pokazuje nam kako je kineski državni kapitalizam jednostavno učinkovitiji od zapadnoga kapitalizma postglobalizacijske ere. Konkurentniji je, brže raste, brže se tehnološki razvija, brže lovi korak sa zelenom tranzicijom, lakše izbjegava recesije iako je Kina, baš kao i ostatak svijeta, potpuno uvezana u svjetsku trgovinu.
