Proračun bujа, ali vrijedi li slaviti? Glavni izvor rasta je EU novac

Proračunski prihodi bujaju iznad očekivanja, no to nužno ne znači da će hrvatske državne financije potkraj godine imati (pre)velikog razloga za zadovoljstvo. Domaći mediji prošloga su tjedna uglavnom brzojavno prenijeli Vladino priopćenje o polugodišnjem izvršenju državnog proračuna.

Banski dvori objavili su kako su se u prvih šest mjeseci u državnu riznicu slile 17,3 milijarde eura, što je 15,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je mnogo bolji rezultat od godišnjeg plana, koji je predviđao rast manji od deset posto. Nije 'omanula' ni glavna uzdanica proračuna, prihodi od PDV-a. Iz tog je izvora pristiglo nešto malo više od šest milijardi eura, gotovo 12 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Tomu treba pribrojiti i prihode od doprinosa u prvome polugodištu, koji su iznosili više od tri milijarde eura, uz 11-postotno ​međugodišnje povećanje. Vlada takav rezultat pripisuje 'stanju na tržištu rada, odnosno rastu plaća i zaposlenosti'.

Dio rasta donijela inflacija

Međutim, 15,5-postotni rast prihoda znatno precjenjuje snagu domaće porezne baze, ako se promatra izolirano. Toliko povećanje uvelike je rezultat priljeva novca iz fondova EU-a. Naime, stavka 'prihoda od pomoći' od 2,4 milijarde eura gotovo je udvostručena. Bez europskoga novca ukupni su proračunski prihodi porasli za 8,4 posto, a porezni prihodi za malo više od osam posto.

Kad je riječ o poreznim prihodima, oni jesu snažni, ali dio je rasta nominalan. Naime, rast prihoda od PDV-a i doprinosa znatno je iznad realnog rasta gospodarstva. Podsjetimo, podaci Državnoga zavoda za statistiku pokazali su da je gospodarstvo u prvome tromjesečju zabilježio realni rast od 2,2 posto, a u drugome tromjesečju od 1,7 posto, najsporije od izbijanja pandemije.