Dionice ojačale nakon dva tjedna, Žito i Podravka najveći dobitnici
Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žita
Indeks CROBEX je porastao prošloga tjedna 0,15 posto, na 4430 bodova, a CROBEX10 za 0,52 posto, na 2868 bodova
Nakon dva negativna tjedna, na Zagrebačkoj su burzi CROBEX indeksi prošloga tjedna ojačali, ponajviše zahvaljujući dobicima na samom kraju tjedna, uz nešto veći promet nego tjedan dana prije. Indeks je porastao prošloga tjedna 0,15 posto, na 4430 bodova, a CROBEX10 za 0,52 posto, na 2868 bodova. Oba indeksa tako su porasla nakon dva tjedna gubitaka, ponajviše zahvaljujući skoku od oko jedan posto u petak.
Redovni promet dosegnuo je 5,8 milijuna eura, otprilike 800 tisuća više nego tjedan dana prije. Uz to, u blok trgovanju ostvaren je promet od 2,76 milijuna eura u transakciji s dvije dionice – Valamar Riviere (2,14 milijuna eura) i Končara D&ST (619 tisuća eura). U redovnom trgovanju dionicom Končara ostvaren je najveći promet, 1,93 milijuna eura, pri čemu je poskupila 0,19 posto, na 1034 eura.
Najviše poskupilo Žito
S prometom od 734 tisuće eura slijedila je dionica Valamar Riviere, uz skok cijene za 1,16 posto, na 8,7 eura. U fokusu investitora bila je i dionica HT-a, kojom je ostvareno 548 tisuća eura, a cijena joj je ojačala 0,25 posto, na 40,1 euro. Znatniji promet imala je i povlaštena dionica Adrisa, 286 tisuća eura, a cijena joj je pala 2,36 posto, na 103,5 eura. Među likvidnijima, najviše su poskupile dionice Žita, za 2,79 posto, na 18,4 eura, te Podravke, za 2,29 posto, na 156,5 eura.
Najveće gubitnice bile su, pak, dionice Luke Rijeka, s padom cijene za 7,78 posto, na 16,6 eura, te Čakovečkih mlinova, za 3,7 posto, na 10,4 eura.
Od važnijih vijesti koje su usmjerile trgovanje, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto. Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto najsporiji je rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.
U petak je, pak, DZS objavio da je u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja realno porasla za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine veća za 3,6 posto. Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 40. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to znatno brže nego u lipnju, kada je rast iznosio 0,4 posto.
Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), ubrzanje rasta prometa u trgovini na malo ukazuje na stabilan rast gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja ove godine.
Nvidia podigla tržište
Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, no trgovalo se oprezno jer bi zbog povišene inflacije središnje banke uskoro mogle povećati kamatne stope. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,5 posto, na 53.559 bodova, a za toliko je porastao i S&P 500, pa je dosegnuo 7711 bodova. Nasdaq je, pak, porastao 0,9 posto, na 26.402 boda.
Na početku tjedna ti su indeksi bili pod pritiskom jer su zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte i dalje povišene, što znači da će i inflacija ostati povišena. A to bi moglo navesti središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što obično negativno utječe na tržište kapitala.
No, indeksi su sve gubitke nadoknadili polovicom tjedna kada su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Nvidije, najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti. Osim snažnog kvartalnog rasta prihoda i zarade, Nvidija je objavila i impresivne procjene o rastu prihoda u idućoj poslovnoj godini, pa je cijena njezine dionice u četvrtak skočila više od 8,5 posto.
To je potaknulo cjelokupni tehnološki sektor, posebice cijene dionica proizvođača čipova. No, ostali sektori nisu zabilježili veće pomake. - Razlog su tome prepreke na tržištu - od geopolitičkih tenzija i carinskih sukoba, do povišene inflacije koja će navesti središnje banke na povećanje kamatnih stopa - objašnjava Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.
Zabrinjavajuća inflacija
Nakon znatnog rasta u četvrtak, u petak su indeksi izgubili dio dobitaka jer se u fokusu ulagača ponovno našla inflacija. Naime, predsjednik Feda Kevin Warsh kazao je da tijekom ljeta nije bilo značajnijeg poboljšanja u trendu inflacije, premda su podaci nešto bolji nego što se očekivalo.
Nedavno objavljeni podaci pokazali su da je u srpnju inflacija u SAD-u iznosila 3,7 posto, znatno iznad Fedove ciljane razine od dva posto. - Moramo biti sigurni da se inflacija kreće prema našim ciljevima, jasno i dovoljnom brzinom. U suprotnom, imat ćemo posla - kazao je Warsh na sastanku središnjih bankara u američkom gradiću Jackson Holeu.
Nakon Warshovih poruka, na tržištu se procjenjuje da postoji gotovo 60 posto izgleda da će Fed već u rujnu povećati kamate, dok se još početkom tjedna procjenjivalo da ti izgledi iznose oko 40 posto. Osim Warsha, i Europska središnja banka signalizirala je ovih dana da se može očekivati daljnje povećanje kamatnih stopa.
