Biznis i politika

Venezueli milijarde dolara, Trumpu jeftiniji benzin i moguća istraga

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Sporazum o stjecanju kontrole nad 65 milijardi barela nafte otvara pitanje ustavnosti i legitimiteta privremene vlade Delcy Rodriguez

Prošlo je 238 dana od spektakularne američke acije u kojoj je uhićen predsjednik Venezuele Nicolas Maduro i transferiran na sud u SAD-u, a sada je privremena vlada ustupila Washingotinu dobar dio naftnih rezervi te južnoameričke zemlje. Svjetski mediji prenijeli su objavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da su SAD postigle sporazum o stjecanju većinske kontrole nad više od 65 milijardi barela nafte u Venezueli.

Američki predsjednik opisao je sporazum između američkog državnog tajnika Marca Rubija, ministra obrane Petea Hegsetha i privremene predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez kao 'najveći naftni posao u povijesti svijeta!' u petak navečer na platformi Truth Social. - Ova povijesna transakcija više nego dvostruko povećava američke naftne rezerve, znatno povećava našu ponudu nafte i dugoročno će znatno sniziti cijene goriva za sve Amerikance, dok istovremeno pomaže usmjeriti Venezuelu prema golemu uspjehu i velikom prosperitetu - poručio je Trump na svojoj društvenoj mreži.

Odmah iza Aramca

- Ova će transakcija uvelike osnažiti već rastuće odnose između Venezuele i Sjedinjenih Američkih Država! - dodao je objavi. Kako navodi Financial Times, neimenovani dužnosnik Bijele kuće ustvrdio je da su SAD stekle 55 posto 'efektivne proizvodnje novog privatnog zajedničkog pothvata (joint venture) koji će po rezervama biti druga najveća privatna naftna kompanija na svijetu' odmah iza Saudi Aramca.

Dužnosnik je rekao da će zajednički projekt američke vlade i 'iskusnog privatnog operatera u Venezueli' dobiti 100-godišnje koncesije za naftna polja s ukupno 63 milijarde barela dokazanih rezervi. Rubio je izjavio da će sporazum u Venezuelu donijeti 'gotovo 100 milijardi dolara privatnih investicija' te 'potaknuti obnovu' njezina gospodarstva.

Objava naftnog sporazuma dolazi u trenutku kada se Trumpova administracija suočava s rastućim nezadovoljstvom javnosti zbog rasta cijena benzina i dizela uoči parlamentarnih međuizbora u studenome, koji će odlučiti o kontroli nad Kongresom. Prosječna cijena galona benzina na američkim je crpkama dosegla cijenu od 4,09 dolara, 27 posto više nego godinu dana ranije, prema podacima američke udruge vozača.

Vlada Venezuele nije odgovorila na upit za komentar. Izvor blizak venezuelanskoj vladi izjavio je da je 'postignut velik sporazum kojim se uspostavlja okvir za operativno upravljanje za 17 do 21 naftno polje, što uključuje znatna ulaganja u bušaća postrojenja radi povećanja proizvodnje nafte'.

Strancima izravno upravljanje

Početkom siječnja SAD su uhitili bivšeg venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu tijekom noćne vojne akcije u Caracasu. Suđenje pred saveznim sudom na Manhattanu po optužbama za krijumčarenje droge zakazano im je za sljedeću godinu. Bivša potpredsjednica Rodríguez preuzela je dužnost privremene predsjednice nakon Madurova svrgnuća.

- Ova je inicijativa rezultat jačanja odnosa između Venezuele i Sjedinjenih Američkih Država te će omogućiti znatan priljev investicija usmjerenih na oporavak i obnovu strateške infrastrukture za razvoj naše industrije ugljikovodika - rekla je Rodríguez. Od Madurova uhićenja, Washington je ukinuo sankcije, omogućivši američkim kompanijama ulaganja u naftni sektor Venezuele. Vlasti u Venezueli u siječnju su donijele i zakon o ugljikovodicima koji drastično slabi državnu naftnu kompaniju PDVSA te omogućuje privatnim tvrtkama izravno upravljanje bušotinama.

Ovaj sporazum donosi povećanje venezuelanske proizvodnje nafte proizvodnje prema ciljanih dva milijuna barela dnevno što bi trebalo generirati stotine milijardi dolara poreznih i koncesijskih prihoda za obnovu venezuelanskog gospodarstva. Trumpova administracija u više je navrata naglasila da je stabilizacija gospodarstva Venezuele prva faza trodijelnog plana političke tranzicije u toj južnoameričkoj zemlji, koja je pod vlašću revolucionarnih socijalista otkako je Hugo Chávez izabran za predsjednika 1998. godine.

Naftne multinacionalne kompanije Repsol, Eni i Shell sklopile su ove godine sporazume s venezuelanskom vladom, dok je Chevron, koji u Venezueli posluje već čitavo stoljeće, u travnju povećao svoje udjele u zajedničkim pothvatima s PDVSA-om. Svaki sporazum vjerojatno će naići na oštre kritike venezuelanske oporbe, koja poziva SAD da prisili vlasti na raspisivanje novih izbora u zemlji. Ovisno o uvjetima sporazuma, to bi također moglo otvoriti pitanje legitimiteta Delcy Rodríguez. Domaća oporba i ugledni ekonomisti tvrde da je sporazum protuustavan i sklopljen pod prisilom.

'Predatorski sporazum'

U objavi na platformi X, Ricardo Hausmann, bivši venezuelanski ministar planiranja i sadašnji profesor na Harvardu, naveo je da bi svaki sporazum o prijenosu kontrole nad rezervama na SAD bio 'fijasko za sve uključene' jer venezuelanska vlada 'nema legitimitet za sklapanje ovog protuustavnog sporazuma'.

Francisco Rodriguez, venezuelanski ekonomist sa sjedištem u SAD-u, izjavio je da 'predaja venezuelanskog naftnog bogatstva SAD-u krši ustav i nije u interesu naroda Venezuele - pogotovo kada se to radi pod prijetnjom oružjem'. Dodao je da bi nacionalna skupština trebala blokirati 'ovaj predatorski sporazum'.

Bilo kakav sporazum o naftnim rezervama Venezuele vjerojatno će postati politička tema i za Demokrate, koji su obećali provesti istragu o poslovima Trumpove administracije s tom zemljom u slučaju osvajanja kontrole nad jednim ili oba doma Kongresa na skorašnjim međuizborima.

Količina od 65 milijardi barela nafte nad kojom Trumpova administracija tvrdi da će preuzeti većinsku kontrolu čini više od petine ukupnih naftnih rezervi Venezuele, koje ta zemlja procjenjuje na nešto više od 300 milijardi barela. To je više nego trostruko od 20 milijardi barela dokazanih rezervi ExxonMobila, najveće američke naftne kompanije.

Venezuela raspolaže najvećim naftnim rezervama na svijetu, što čini oko 17 posto globalne ponude - više i od Saudijske Arabije i od SAD-a. Alejandro Terán, direktor Latinoameričkog udruženja naftnih poduzetnika sa sjedištem u Teksasu, izjavio je da se sporazum odnosi na 'ulaganje u operativni kapital' u naftnom pojasu Orinoco kako bi se dosegnula proizvodnja veća od dva milijuna barela dnevno.

- Način da se to postigne jest putem ugovora o participaciji u proizvodnji - rekao je Terán. Jedan venezuelanski energetski dužnosnik izjavio je da su domaće kompanije gurnute u stranu u valu poslova sklopljenih s američkim tvrtkama. - Većina naftnih sporazuma sklapa se s američkim kompanijama, a to je konstanta kroz cijelu povijest naftnog sektora ove zemlje - rekao je taj dužnosnik. - Samo nas pogledajte; igramo bejzbol i gutamo hot dogove i hamburgere - zaključio je.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju