Tom Peters o promjenama: Guru menadžmenta aktualan kao prije 18 godina

Guru menadžmenta Tom Peters gostovao je 5. lipnja 2008. u Zagrebu. Najpoznatiji je po knjizi In Search of Excellence iz 1982. koja je postala prva globalna poslovna ‘blockbuster’ knjiga i prva je menadžment pretvorila u pop-kulturu.

Liderstvo za sva vremena

Peters je tog četvrtka prije 18 godina nekoliko sati držao pozornost 800 sudionika Adria Business Foruma u organizaciji ICPE-a i Lidera iako je pozornica Hypo Centra (današnjeg Mozaik Event Centra) uglavnom bila prazna. Glavni predavač uglavnom je šetao među publikom. Rekao je kako je to 64. zemlja u kojoj je gostovao provodeći svoju misiju putnika po svijetu koji prodaje ideje. 

Valja izdvojiti njegovu poruku da je liderstvo u 21. stoljeću poslije Krista nedvojbeno potpuno jednako liderstvu u 21. stoljeću prije Krista: - Uvijek je riječ o okupljanju i vođenju ljudi prema postizanju cilja, uvijek je to ista igra, samo su alati drugačiji - rekao je Peters.

Tako se nadovezao na tezu iz intervjua koji je dao Lideru prije dolaska u Zagreb. Podsjetio je na misao bangladeškog ekonomista i bankara Muhameda Yunusa, koji je za koncept mikrokreditiranja dobio Nobelovu nagradu za mir: 'Svi smo mi bili poduzetnici prije nekoliko stotina godina, prije nego što je izmišljena tvornica.’ 

Vojni inženjer, agent za nekretnine, konzultant… 

Tom Peters u životu se bavio svime i svačime. Krenuo je u pripremnu školu za mornaricu, htio je biti kemičar, pa upisao arhitekturu na Cornellu, ali je odustao nakon prvog semestra, prebacio se na građevinu i diplomirao drugi u klasi. Kao mornarički stipendist pridružio se vojsci i završio u Vijetnamu, gdje je vodio gradnju mostova. Nakon vojne karijere kratko je vrijeme u Washingtonu prodavao nekretnine i bavio se savjetovanjem u području financijskog planiranja i odradio prvo konzultantsko iskustvo u tvrtki Peat Marwick (danas KPMG). 

Nakon MBA-a na Stanfordu, 1973. stječe doktorat znanosti. Neko vrijeme radio je u državnim uredima i upoznao velike organizacije i ljude koji se bore s birokracijom i sustavom koji ih je potpuno zarobio, i nije mu bilo jasno zašto to rade. Zatim se zaposlio u McKinseyu. No, korporativni stil te kompanije punih sedam godina nije savladao.

Kako je McKinsey ostao nadmudren

Kad je odlučio otići iz McKinseya pisao je – zajedno s Robertom Watermanom - knjigu In Search of Excellence. Dogovoreno je da će ga McKinsey plaćati još pet mjeseci po deset tisuća dolara na mjesec da bi je mogao dovršiti. 

Peters se obvezao da će tih 50 tisuća dolara vratiti kompaniji od zarade od prodaje knjige, a njemu će pripasti 50 posto ukupne zarade od prodaje. Tvrtka je pristala na takav dogovor jer je duboko vjerovala da će se to pretvoriti u polovinu ničega. Knjiga je prodana u šest milijuna primjeraka. 

Gandalf menadžmenta

Kao samostalni konzultant i autor, Peters je kasnije oblikovao je moderne koncepte poput MBWA (Managing by Walking Around) i popularizirao osobno brendiranje kroz članak ‘The Brand Called You’. Godine 2017. Thinkers50 dodijelio mu je nagradu za životno djelo za globalni doprinos menadžerskoj misli.

Od tada ga se opisuje kao ‘Gandalfa menadžmenta’ koji ne upravlja niti propisuje recepte nego inspirira mlađe generacije da preuzmu odgovornost i stvaraju humane organizacije.

Posljednjih godina promovira Extreme Humanism, tezu da tehnologija mora biti u službi ljudi, i da je ‘briga za ljude najvažnija poslovna strategija’. Nastavlja jačati svoj koncept Brand You, tvrdeći da je u digitalnoj ekonomiji pojedinac postao ‘vlastiti startup’.

Treba li se bojati promjena?

Vratimo se sad na 5. lipnja 2008., kad se Tom Peters u Zagrebu osvrnuo na sve veći strah od sve bržih promjena u biznisu: 

'Mislite da se svijet boji promjena prouzročenih razvojem interneta? Besmislica! Zamislite kako je svijet bio prestravljen kad se počela razvijati željeznica koja ga je potpuno promijenila i izokrenula. Transformacija svijeta već se jedanput dogodila' podsjetio je istaknuvši da svaki naraštaj ima tendenciju prigovoriti onom prijašnjem da je njima bilo lakše, a zapravo nije, već se svi moraju prilagoditi izazovima svojega doba. 

Ova je teza itekako aktualna i 18 godina kasnije. Jedino razvoj interneta - koji smo zasad preživjeli – treba zamijeniti razvojem umjetne inteligencije.