Turizam u lipnju pao 6 posto, ali polugodište ipak u plusu
Porec, Croatia- July 10th 2021. A street busy with shops and tourists in the historic medieval coastal town of Porec in Istria, Croatia
Poreč, turizam Hrvatska, Dekumanova
Nakon dvoznamenkastog rasta u svibnju, DZS bilježi pad dolazaka i noćenja u lipnju; domaći turisti jedini rastu i drže sezonu u plusu
Nakon što je svibanj donio dvoznamenkasti rast, lipanj je turistički promet okrenuo u minus: DZS bilježi 6,6 posto manje dolazaka i 6,1 posto manje noćenja nego lani. Ipak, zahvaljujući snažnom početku sezone, prvih šest mjeseci ove godine završava blagim plusom od 0,5 posto.
Hrvatski turizam u lipnju je doživio ono što bi se najbolje moglo opisati kao nagli zastoj nakon ubrzanja. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u komercijalnim smještajnim objektima u lipnju ove godine boravilo 6,6 posto manje turista nego u istom mjesecu lani, dok je broj noćenja pao za 6,1 posto. To je izravna suprotnost slici iz svibnja, kada su i dolasci i noćenja rasla dvoznamenkastim tempom, 9,1, odnosno čak 14,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.
Unatoč lipanjskom padu, kumulativni rezultat za prvih šest mjeseci ostaje pozitivan. DZS za razdoblje siječanj-lipanj iskazuje 7,2 milijuna dolazaka i 26 milijuna noćenja, što je 0,5 posto više nego u istom razdoblju lani. To je drukčija slika od one koju je ministarstvo turizma sredinom ljeta iznosilo pozivajući se na sustav eVisitor, prema kojemu je 'prva polovica godine' stagnirala na razini prošlogodišnjih rezultata, sa 7,6 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja.
Razlika u apsolutnim brojkama dolazi otuda što eVisitor i DZS ne mjere isto. eVisitor bilježi sve prijave boravka, uključujući i nekomercijalni smještaj, dok DZS-ova anketa obuhvaća isključivo komercijalne kapacitete. Riječ je, drugim riječima, o dva paralelna, metodološki različita izvora, a ne o reviziji istih podataka - razlika koju vrijedi imati na umu kad se te dvije objave uspoređuju.
Domaći turisti 'popravili sliku' lipnja
Domaći turisti jedini su u lipnju bilježili rast, i to solidan - 12 posto više dolazaka i 8,2 posto više noćenja nego lani, čime su ublažili pad koji su izazvali strani gosti. Njih je u lipnju stiglo 8,9 posto manje, s 1,2 posto manje noćenja. Ista podjela vrijedi i za cijelo prvo polugodište: domaćih je turista bilo 11,7 posto više, s 7,7 posto više noćenja, dok su strani gosti u minusu od 7,5 posto u dolascima, uz noćenja koja stagniraju na razini od minus 0,6 posto.
Njemačko tržište, tradicionalno najvažnije za hrvatski turizam, u lipnju je zabilježilo pad noćenja od čak 28,1 posto, unatoč tome što je i dalje na prvom mjestu s udjelom od 22,1 posto u ukupnim noćenjima stranih gostiju. To je oštar obrat u odnosu na svibanj, kada su njemački turisti bilježili rast noćenja od 89,8 posto, s još izraženijim skokovima po županijama - 119 posto u Istri, gotovo 87 posto u Primorsko-goranskoj. Tako nagao zaokret unutar mjesec dana teško je objasniti isključivo tržišnim kretanjima; vjerojatnije je da je barem dio razlike posljedica pomaka blagdanskog kalendara, odnosno različitog datuma Uskrsa u 2025. i 2026. godini, koji je dio njemačkih dolazaka premjestio iz proljetnih mjeseci lani u drugi termin ove sezone. Rast su u lipnju, za razliku od Nijemaca, bilježili gosti iz Slovenije, Poljske i Češke, dok je Austrija također u padu.
Najviše noćenja i najveći pad u najbrojnijoj vrsti komercijalnog smještaja
Pad u lipnju zahvatio je sve vrste smještaja, no ne podjednako. Najviše je pao segment 'odmarališta i slični objekti za kraći odmor', kategorija koja obuhvaća sobe, apartmane, studio-apartmane i kuće za odmor, s minus 5,6 posto noćenja. Unatoč tome, taj segment i dalje drži najveći udio u ukupnim noćenjima, 47,1 posto, kao i najveći dio smještajnih kapaciteta.
Hoteli su pali blaže, za 1,7 posto, dok su kampovi zabilježili najoštriji pad od 11,3 posto. To djelomično nijansira ranije iznesenu tezu ministarstva da hoteli 'spašavaju sezonu' dok privatni smještaj podbacuje. Hoteli doista padaju sporije, ali privatni, odnosno odmarališni segment i dalje nosi gotovo polovicu svih noćenja u zemlji, a već je u svibnju po broju noćenja prestigao hotele.
Ako se sezona promatra kao cjelina, slika koja se sklapa iz sva tri izvora glasi otprilike ovako. Proljetni dio sezone bio je jako snažan, dok se lipanj, tradicionalno već dio špice sezone, vratio na razinu blagog pada u odnosu na prošlu godinu. Domaći gosti su jedini segment koji sezonu drži u plusu, a hoće li se taj obrazac nastaviti u srpnju i kolovozu, kada dolazi glavnina stranih gostiju, ostaje ključno pitanje za drugo polugodište.
