Hrvatska pošta: 178 godina između tradicije, monopola i konkurencije

Prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj osnovana je 11. kolovoza 1848. u Zagrebu pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta.

Bio je to prvi korak prema samostalnoj hrvatskoj poštanskoj službi jer su dotad poštanske uprave bile pod mađarskom kontrolom. Cilj Odluke bana Josipa Jelačića i Banskoga vijeća bilo je da u poštanskome prometu ujedini cjelokupno područje Trojedne kraljevine (Hrvatske, Slavonije i Dalmacije). 

Od rimske pošte do privatnih kurira

Prva poštanska služba na području Hrvatske funkcionirala je u vrijeme Rimskog Carstva, ali je njegovim padom prestala raditi i pošta. Kasnije, od XVI. stoljeća, pošiljke su počeli prenositi privatni koncesionari - kurirske službe obitelji Thurn und Taxis, a u manjem dijelu Hrvatske i obitelji Paar. Ferdinand I. naložio je uspostavu prvoga poštohoda prema Hrvatskoj od Graza do Jastrebarskoga 1525., a 1529. uveden je poštohod Beč – Zagreb. 

Koncesionari su mogli ugovarati obavljanje poštanske službe s privatnim osobama. Na području Zagreba, koji u to vrijeme još nema organizirane javne poštanske službe, javlja se tzv. Furmans-post. Prvi takav trgovac-poštar “Jacobus marcator postarum magister Zagreabiae” spominje se u Zagrebu krajem 1695. godine. Prenosio je poštu neredovito, prema prilikama.

Država postaje glavni poštar

Godine 1722. austrijski car Karlo VI. otkupljuje poštanske koncesije od obitelji Thurn-Taxis i Paar. Tako nositelj organizacije javnoga poštanskog prometa postaje država. 

Poštanska uprava 1848. smjestila se u nekadašnjem samostanu klarisa u Opatičkoj ulici (danas Muzej grada Zagreba), gdje se od 1831. nalazio prvi državni poštanski ured. Ubrzo nakon osnutka upraviteljstva, u Banske dvore dovedena je telegrafska žica, te je Zagreb spojen na brzojavnu mrežu s Bečom. Odande je banski namjesnik Mirko Lentulaj 28. rujna 1850. poslao prvi brzojav (»telegraf je u redu«) banu Josipu Jelačiću koji se zatekao na službenom putu u Beču. 

Statusne promjene

Stalno povećanje poštanskoga prometa nametnulo je potrebu izgradnje nove poštanske zgrade. Prva državna zgrada podignuta je 1901. uz Glavni kolodvor, a prva poštanska palača u Hrvatskoj izgrađena je 1904. u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Građevinske radove izveli su zagrebački obrtnici (Greiner i Warroing) te neka ugarska poduzeća. Tijekom prve polovice 20 st. obavljeno je nekoliko adaptacija i rekonstrukcija, a 1958. zgrada je dobila današnji izgled.

Godine 1919. nacionalna poštanska uprava mijenja ime u Hrvatska direkcija pošta, telegrafa i telefona. Od Drugog svjetskog rata do 1990. nosi ime PTT-promet Hrvatske. Godine 1990. utemeljeno je javno poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) kao pravni sljednik bivših 13 poduzeća PTT-prometa RH. HPT se 1999. razdvaja na HT – Hrvatske telekomunikacije i HP – Hrvatsku poštu. Od tada Pošta posluje kao dioničko društvo u državnom vlasništvu. 

Liberalizacija tržišta od 2013.

Prije ulaska u EU, od početka 2013., Hrvatska je liberalizirala tržište poštanskih usluga, pa su se pojavili novi operateri – do kraja te godine njih 20-ak. Ipak, HP je do kraja 2013. ostao lider s oko 72 posto tržišnog udjela, koji je prema posljednjim dostupnim podacima pao na oko 57 posto ukupnih prihoda tržišta. 

Međutim, HP i danas ostvaruje više od 81,3 posto tržišnog udjela prema broju ostvarenih poštanskih usluga jer i dalje obrađuje veliku većinu pošiljaka (pisma, računi, univerzalna usluga). Posebna konkurentska bitka danas se vodi na tržištu dostave, koje se snažno razvija, posebno od pandemije 2020. Konkurenti (DPD, GLS, Overseas, DHL i drugi) relativno su jači u profitabilnijem segmentu paketne i ekspresne dostave, zbog čega je HP-ov udio po prihodima znatno niži.

Selidba sjedišta nakon 120 godina

HP ima oko 300 paketomata i više od 1000 poštanskih ureda u 800-tinjak naselja. U njima osim poštanskih usluga nude i bankovne (u suradnji s HPB-om), a bave se i maloprodajom.   

Oko 2000 poštara na godinu prijeđe 56 milijuna kilometara i svakog dana dostavi oko milijun pošiljaka. U 2023. HP nakon gotovo 120 godina seli sjedište iz zagrebačke Jurišićeve ulice u Veliku Goricu, gdje je izgrađen glavni sortirni centar.

Iako je izgubila monopol i danas posluje na potpuno liberaliziranom tržištu, Hrvatska pošta ostala je najveći poštanski operator u zemlji. Dok broj klasičnih pisama pada, rast internetske trgovine i paketne dostave otvara novo poglavlje u njezinoj gotovo dvostoljetnoj povijesti.