Uspon i pad HSLS-a: Od ključnog političkog aktera do lokalnog utjecaja

Osnivanjem Hrvatskoga socijalno-liberalnog saveza 20. svibnja 1989. u Zagrebu učinjen je jedan od prvih konkretnih koraka prema uvođenju višestranačja u Hrvatskoj – u trenutku kada političke stranke još formalno nisu bile dopuštene. HSLS je zato osnovan kao savez, a ne stranka, i djelovao je u okviru tada dopuštenih oblika građanskog organiziranja. 

Tek nekoliko mjeseci kasnije uspostavljen je i formalni pravni okvir: 5. veljače 1990. registrirane su prve političke organizacije, a u veljači su usvojeni i ustavni amandmani kojima su omogućeni višestranački izbori. 

Liberali – najozbiljnija alternativa u 90-ima

U tom smislu, HSLS nije bio samo nova politička organizacija, nego i znak da se dotadašnji jednopartijski poredak počinje raspadati. Već početkom 1989. postaje jasno da će političke promjene zahvatiti i Hrvatsku: Tuđman u veljači u Društvu hrvatskih književnika najavljuje političko organiziranje, a u lipnju se osniva i HDZ. HSLS je, međutim, prvi.

Vrlo brzo nakon osnutka dolazi i do prvog simboličkog sukoba na novonastajućoj opozicijskoj sceni. HSLS pokreće inicijativu za povratak bana Josipa Jelačića i njegova spomenika na glavni zagrebački trg, a u prikupljanje potpisa uključuje se i HDZ, nastojeći politički kapitalizirati akciju. Ta epizoda najavljuje obrazac koji će obilježiti 1990-e: trajno rivalstvo dviju stranaka koje polaze iz oporbe, ali se brzo razilaze u političkoj snazi i utjecaju.

HSLS ulazi u 1990-e kao središnja liberalna snaga. Na prvim višestranačkim izborima sudjeluje u Koaliciji narodnog sporazuma, a već 1992. profilira se kao najjača opozicija HDZ-u. 

Raskol Budiše i Gotovca najavio pad

Stranku personificiraju tri snažne figure: Slavko Goldstein, prvi predsjednik, koji joj daje intelektualni i idejni okvir, te 'proljećari' Vlado Gotovac i Dražen Budiša, karizmatični političari i najvidljiviji kritičari Tuđmanove vlasti. Gotovac svojim retoričkim stilom i liberalnim idealizmom, a Budiša političkom energijom i organizacijom, stvaraju HSLS kao jedinu ozbiljnu alternativu.

No upravo u tom tandemu skriva se i slabost stranke. Sukob između Gotovca i Budiše krajem 1990-ih dovodi do raskola i osnivanja Liberalne stranke. Time počinje proces fragmentacije liberalnog prostora koji se nikada neće u potpunosti zaustaviti.

Vrhunac u koaliciji s Račanom

Unatoč tom rascjepu, HSLS ulazi u svoj vrhunac početkom 2000-ih. Na izborima 2000. osvaja 25 zastupničkih mjesta i postaje ključni partner SDP-u u tzv. trećesiječanjskoj koaliciji. Liberalni projekt tada prvi i jedini put dolazi u poziciju da iz opozicije pređe u stvarnu izvršnu vlast. Činilo se da će upravo ta kombinacija socijaldemokracije i liberalizma stabilizirati hrvatski politički sustav nakon desetljeća dominacije jedne stranke.

No taj se zamah pokazuje kratkim. HSLS 2002. izlazi iz Vlade, ulazi u sukob sa SDP-om i vlastitim koalicijskim partnerima, te prolazi kroz još jedan lom povezan s Budišinim političkim odlukama. Na izborima 2003. slijedi dramatičan pad: stranka osvaja tek dva mandata i praktički nestaje kao relevantna politička sila. Liberalna scena se dodatno raslojava na manje stranke i inicijative bez stvarnog utjecaja.

Izuzetak u tom procesu predstavlja HNS, koji će kasnije, u razdoblju 2011.–2015., kao snažan partner sudjelovati u Vladi Zorana Milanovića. No HSLS u tom razdoblju dodatno slabi, pa čak i ispada iz Sabora, čime se potvrđuje njegova dugoročna marginalizacija, kao i marginalizacija liberalne ideje u Hrvatskoj.  

HSLS postao 'one man band'

Posljednjih desetak godina HSLS opstaje na nacionalnoj sceni s jednim do dva saborska zastupnika i uglavnom sudjeluje u vladajućim koalicijama predvođenima HDZ-om. Stranka je danas u javnosti sve više percipirana kao one man band, lokalno ukorijenjena politička platforma. Njezin predsjednik i spretni gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak kroz pragmatičnu suradnju s državnom vlasti nastoji osigurati projekte i investicije za grad, čime moderni HSLS funkcionira kao tipičan mali koalicijski partner – daleko od nekadašnje političke ambicije.

Time je putanja HSLS-a gotovo školski primjer političkog uspona i pada: od prve organizirane opozicije u jednopartijskom sustavu, preko najjače liberalne alternative u 1990-ima i sudjelovanja u vlasti 2000., do male stranke koja politički utjecaj temelji na lokalnoj snazi i koalicijskoj pragmatici.

No unatoč svemu, ostaje činjenica da je upravo osnivanje HSLS-a 20. svibnja 1989. jedan od ključnih datuma početka političkog pluralizma u Hrvatskoj – nekoliko mjeseci prije nego što je taj pluralizam uopće bio dopušten.