Rezultati su pola posla, kapital traži sposobnost upravljanja rizicima

Održivo financiranje odavno nije pitanje razvoja posebnih zelenih proizvoda, nego procjene toga koliko će poslovni model izdržati, odnosno, koliko je održiv. Europski regulatori sljedeće godine prvi će put provjeravati mogu li najveće banke izdržati situaciju u kojoj se gospodarska kriza istodobno spoji s naglim troškovima zelene tranzicije i velikim klimatskim katastrofama.

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo objavilo je u lipnju nacrt metodologije za europski stres test 2027. Po prvi puta u njega je uključen i klimatski dio. Stres testu pristupaju 63 banke iz Europske unije i Norveške, što čini oko tri četvrtine sektora. Test funkcionira tako da nadzorno tijelo bankama zada hipotetsku situaciju i traži od njih da izračunaju koliko bi ih ona stajala: koliko bi kredita prestalo biti otplaćivano, koliki bi bio gubitak i bi li im nakon njega ostalo dovoljno kapitala da nastave normalno poslovati. Pored lošeg scenarija u gospodarskom smislu, novost je dodavanje dva dodatna sloja: nagli zaokret klimatske politike i fizički klimatski rizik.

Dakle, banke će morati izračunati koliko bi izgubile i jesu li sposobne bez značajnijeg ugrožavanja poslovanja preživjeti scenarij primjerice ozbiljne recesije, snažnog poskupljenja emisija CO₂ i pored toga velikih poplava koje istodobno pogode više europskih država. Procjena se radi na razdoblje od tri godine, a za sada rezultat stres testa ne ulazi u konačnu ocjenu banke, ali stručnjaci smatraju da je metoda itekako znakovita.

Banke, investitori i osiguravatelji dakle, sve manje procjenjuju samo trenutačno financijsko stanje, a sve više sposobnost poslovnog modela da izdrži promjene koje dolaze. Klimatski rizici, tranzicijski planovi, upravljanje prirodnim resursima, kvaliteta upravljanja i organizacijska otpornost postali su dio procjene buduće vrijednosti poduzeća. Kapital ne financira ono što je organizacija bila, nego ono što je sposobna postati.

Kapital, međutim sam po sebi ne govori u kojem smjeru krenuti. Da bi znala kamo usmjeriti sredstva koja je dobila, organizacija mora razumjeti što je zapravo ugrožava i tu upravljanje rizicima prestaje biti pomoćna funkcija.

Puko popisivanje rizika nije dovoljno. Banke su među prvima u svakodnevne poslovne procese uključile odlučivanje na temelju rizika, jer su one klimatske i druge čimbenike održivosti morale ugraditi u vlastite procjene prije ostalih.

- U vremenu brzih promjena, održivost više nije samo pitanje usklađenosti, nego dio upravljanja promjenama. U HPB-u je ona sastavni dio poslovne strategije, procjene rizika i investicijskih odluka te jedan od ključnih stupova dugoročnog razvoja. Kao najveća banka u domaćem vlasništvu, svoju ulogu vidimo u usmjeravanju kapitala prema ulaganjima koja jačaju otpornost, energetsku učinkovitost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Održivu tranziciju podupiremo razvojem financijskih rješenja, suradnjom s domaćim i međunarodnim financijskim institucijama te integracijom klimatskih i drugih čimbenika održivosti u procese upravljanja rizicima - pojašnjava Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke.

Upravljanje promjenama, održivo financiranje i upravljanje rizicima nisu tri odvojene teme, nego tri pogleda na isto pitanje: kako organizacija gradi sposobnost dugoročne prilagodbe. Bez vizije nema održivosti, ali bez upravljanja promjenama održivost ostaje samo vizija.

- Vjerujemo kako će povezivanje održivog financiranja, odgovornog odlučivanja, digitalizacije i inovacija biti ključni pokretači otpornijeg i konkurentnijeg gospodarstva u godinama koje dolaze - naglašava Badurina.

Podržavanje održive tranzicije HPB-u nije samo nominalna odrednica, Banka je Regionalni ESG lider 2025. u kategoriji odgovornog i etičnog upravljanja i zlatni partner ovogodišnje konferencije Podržimo održivo. Nove vizije budućnosti okosnica su ovogodišnjeg Podržimo održivo. Pod motom Re:vision otvorit će teme o upravljanju promjenama u doba neizvjesnosti. U zagrebačkoj Laubi 9. i 10. rujna stručnjaci, vizionari, analitičari i poduzetnici govorit će o tome zašto je upravljanje promjenama i rizicima temelj otpornih poslovnih modela.

2026. nije godina izoliranih poremećaja

Na pozornici najveće regionalne poslovne konferencije o održivosti, Sean Pillot de Chenecey obranit će svoju tezu da 2026. nije godina izoliranih poremećaja nego međusobno povezane neizvjesnosti. Ovaj savjetnik za strateško predviđanje i pridruženi partner Kopenhaškog instituta za studije budućnosti tvrdi da izazov za poduzeća nije samo razumjeti što se događa sada, nego se pripremiti za ono što bi se moglo dogoditi sljedeće.

Sean Pillot de Chenecey

Napredna analitika i prognostički modeli daju dobre uvide ondje gdje postoje pouzdani povijesni podaci, ali u razdobljima strukturnih promjena pokazuju svoje granice - što je veći diskontinuitet, to sutrašnjica manje nalikuje onome što je bilo jučer. Strateško predviđanje zato postavlja druga pitanja: koje rizike previđamo, koje pretpostavke o kupcima, tržištima i regulativi više ne vrijede, što se događa kad geopolitičke, tehnološke i okolišne sile djeluju istodobno i gdje poremećaj otvara priliku, a ne samo prijetnju. 'Now/Next/Why: Strategic Foresight in a Changing World' i poruka da snažno vodstvo u neizvjesnosti ne znači imati sve odgovore, nego voditi organizaciju sposobnu postavljati bolja pitanja čeka vas na Podržimo održivo 2026.

Konferencija Podržimo održivo i ove godine okuplja snažne partnere koji prepoznaju važnost održivog i otpornog gospodarstva. Konferenciju su podržali Erste banka i Counter Forced Labor Technologies kao platinasti partneri, Generali osiguranje i Hrvatska poštanska banka kao zlatni partner te INA i Kaufland kao brončani partneri, a prijatelji konferencije su: Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj, E.ON, Ericsson Nikola Tesla, Končar, Tetra Pak, Cemex, Badel 1862, Coca-Cola HBC Hrvatska, Automatic servis, Croatia Airlines, Zagrebački holding, Zagreb plakat i Spring+Shift. Institucionalni partneri konferencije su Ministarstvo financija RH, HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Europska investicijska banka i Europska komisija.