Struja, AI i 67 milijardi: SAD dobiva energetskog mega-giganta
Dominion Energy
Spajanje NextEre i Dominion Energya stvorilo bi najvećeg reguliranog komunalnog operatera na svijetu
Američki energetski div NextEra objavio je kako je postigao dogovor o kupnji Dominion Energya u transakciji vrijednoj 67 milijardi dolara, što predstavlja jedno od najvećih spajanja u modernoj povijesti američke energetike. Ako dobije zeleno svjetlo regulatora, novorođeni konglomerat preuzeo bi ulogu najvećeg reguliranog komunalnog operatera na svijetu, opslužujući oko 10 milijuna korisnika u Floridi, Virginiji, Sjevernoj i Južnoj Karolini.
Tempiranje nije slučajno jer izgradnja golemih podatkovnih centara diljem SAD-a, pokretana nezasitnom gladi umjetne inteligencije za energijom, gura potražnju za strujom na razine kakve zemlja nije vidjela desetljećima. Tvrtke poput Microsofta, Amazona i Googlea troše struju u industrijskim količinama, a elektroenergetska mreža teško prati taj ritam. U takvom okruženju, veličina postaje strateška prednost.
Tko su akteri
NextEra Energy sa sjedištem u Floridi već je danas jedna od najvećih energetskih kompanija na svijetu i vodeći globalni proizvođač energije iz vjetra i sunca. Dominion Energy pak opslužuje milijune domaćinstava i poduzeća na istočnoj obali, s posebno snažnim prisutnošću u Virginiji, saveznoj državi koja je postala globalno središte podatkovnih centara. Spajanjem bi NextEra dobila ne samo korisničku bazu, nego i pristup ključnim tržištima u kojima se energetska infrastruktura gradi iz temelja.
Dogovor koji ide svima u korist, navodno
Transakcija je zamišljena kao razmjena dionica. Dioničari NextEre zadržali bi oko tri četvrtine nove tvrtke, a Dominion-ovi dioničari ostatak. Upravni odbori obiju kompanija jednoglasno su je odobrili, a tržišta su reagirala podijeljeno, dionice NextEre pale su više od pet posto, dok su Dominionove porasle gotovo deset.
Kao dio dogovora, tvrtke su najavile i 2,25 milijarde dolara u vidu kredita na računima korisnika, raspoređenih kroz dvije godine od zatvaranja transakcije, što je način da se javnosti ovo spajanje 'proda' kao odlična vijest i za kućanstva.
- Potražnja za strujom raste brže nego što je to bilo u proteklim desetljećima. Korisnicima je potrebna pristupačna i pouzdana opskrba, sada, a ne godinama od danas - poručio je John Ketchum, predsjednik i izvršni direktor NextEre.
Ketchum, valja napomenuti, nije imun na ironiju vlastite izjave: u 2025. godini bio je treći najplaćeniji direktor u cijelim Sjedinjenim Državama, s ukupnim kompenzacijskim paketom od 24 milijuna dolara, i to u godini kada su milijuni Amerikanaca jedva podmirivali rastuće račune za struju.
Trump, AI i era megaspajanja
Dogovor o spajanju stiže u trenutku kada Trumpova administracija intenzivno podupire krupni kapital. Spajanje NextEre i Dominiona tek je jedno u nizu megaposlova koji su obilježili drugi Trumpov mandat, od medijskih divova do željezničkih kompanija i tehnoloških konglomerata. Regulatorno okruženje, koje je pod prethodnim administracijama često kočilo ovakve transakcije, danas djeluje znatno propusnije.
Iza svega stoji digitalna ekonomija koja ne spava. Podatkovni centri ne prestaju raditi noću, vikendom ni za blagdane, a svaki sat koji modeli poput ChatGPT-a ili Geminih provode u obradi podataka znači kilowat-sate kojih na mreži sve više nedostaje.
Tko plaća cijenu?
No dok se u korporativnim hodnicima slave ogromni ugovori, na drugom kraju žice stoje obični korisnici koji su sve nezadovoljniji. Stanari u blizini novih podatkovnih centara sve glasnije prosvjeduju jer se boje preopterećenih mreža, zagađenih podzemnih voda i nesrazmjerne potrošnje resursa u korist tehnoloških giganta. Milliarder Elon Musk, predsjednik Trump i OpenAI-ev Sam Altman otvoreno podupiru širenje te infrastrukture, dok lokalne zajednice često saznaju za planove tek kad su temelji već izliveni.
Istodobno, sve više američkih gradova i općina istražuje mogućnost preuzimanja kontrole nad vlastitim elektroenergetskim mrežama, tzv. municipalizaciju. Logika općina je jednostavna i kaže ako struja mora biti dostupna svima, možda je ne bi trebalo prepustiti privatnim dioničarima.
Komunalna industrija, međutim, ne gleda skrštenih ruku. Istraživanje Guardiana objavljeno početkom svibnja razotkriva mrežu naizgled nezavisnih građanskih udruga koje se protive municipalizaciji, a koje zapravo financiraju upravo one komunalne tvrtke kojima prijeti gubitak milijardi dolara ako zajednice preuzmu vlastite mreže. Lobiranje se, dakle, odvija u sjeni, pod krinkom građanske inicijative.
I dok regulatori procjenjuju hoće li spajanje NextEre i Dominiona biti odobreno, postavlja e pitanje u čijem interesu zapravo funkcionira američka elektroenergetska mreža, i tko ima pravo odlučivati o tome i tko će pokupiti svu tu energiju i tko će ju na kraju platiti.
