ESB podigao kamate: Hoće li uslijediti nova povećanja?

Prošlotjedna odluka ESB-a o povećanju depozitne kamatne stope s 2,25 posto na 2,5 posto bila je unaprijed signalizirana i u potpunosti uračunata od strane financijskih tržišta, navodi se u novoj analizi PBZ-a. Sukladno tome, i kamatne stope na glavne operacije refinanciranja i mogućnost posudbe na kraju dana bit će povećane na 2,65 odnosno 2,90 posto, s učinkom od 16. rujna 2026.

ESB je ostavio procjenu inflacije za ovu godinu nepromijenjenom na 3,0 posto, ali ju je blago povisio za sljedeću godinu, s 2,3 na 2,5 posto, te za 2028., s 2,0 na 2,1 posto. Također neznatno je povećana i procjena temeljne inflacije za sljedeću godinu, s 2,5 na 2,6 posto, a – što je najvažnije – povećana je na 2,3 posto i za 2028. (s prethodnih 2,2 posto). U priopćenju se također navodi da su rizici za inflaciju i dalje nagnuti prema višim vrijednostima.

Moguća i nova povećanja kamata

Na pitanje što bi moglo uslijediti, Reuters prenosi izjavu člana Upravnog vijeća ESB-a i guvernera latvijske središnje banke Martinsa Kazaksa, koji smatra da bi ESB možda trebao postupno dodatno povećavati kamate kako bi spriječio da rast troškova goriva izazvan ratom s Iranom prijeđe na plaće i ostale cijene.

Kazaks smatra da se slučaj za daljnje zaoštravanje monetarne politike postupno gradi. Kamatna stopa od 2,5 posto nalazi se na gornjoj granici neutralnog raspona, ali prema njegovu tumačenju to nije nužno i gornja granica. Ako inflacijski pritisci ostanu visoki, kamate bi mogle ući i u restriktivno područje.

Inflacija u europodručju u kolovozu je iznosila 3,3 posto, a ESB očekuje njezin daljnji rast u idućim mjesecima. Kazaks pritom nije želio prejudicirati hoće li do povećanja doći već u listopadu, ističući da ESB može djelovati postupno i bez žurbe.

PBZ: Daljnje povećanje malo vjerojatno prije prosinca

PBZ u svojoj analizi ističe da se, s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, ESB suzdržava od obvezivanja na unaprijed određenu putanju kamatnih stopa te će se odluke i dalje donositi od sastanka do sastanka, na temelju podataka.

- Kada je riječ o tajmingu eventualnih daljnjih povećanja kamatnih stopa, treba uzeti u obzir tri čimbenika. Prvo, za razliku od 2022., ESB je djelovao proaktivno, a monetarna politika već se nalazi na gornjoj granici neutralnog raspona, stoga nema potrebe za agresivnim zaoštravanjem monetarne politike kako bi se nadoknadila zakašnjela reakcija. Drugo, prijenos rasta cijena dosad je bio slabiji od očekivanoga, pa će daljnje povećanje kamatnih stopa trebati potvrdu o promjeni izgleda. I treće, izgledi za energente izrazito su volatilni - navodi PBZ.

Zbog tih razloga, izostane li znatno pogoršanje inflacijskih podataka, PBZ smatra da će Upravno vijeće ESB-a pričekati reviziju projekcija u prosincu 2026. prije nego što ozbiljnije razmotri mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa.

- Svaki daljnji potez malo je vjerojatan prije 17. prosinca. Sastanak 29. listopada vjerojatno će biti prijelaznog karaktera. Stoga zasad zadržavamo nepromijenjen osnovni scenarij, prema kojem službene kamatne stope ostaju stabilne na razini dosegnutoj nakon nedavnog poteza - navodi se u PBZ analizi.

PBZ pritom ističe i da su njihove projekcije inflacije trenutačno niže od projekcija ESB-a, uz manju zabrinutost oko učinaka drugog kruga. Istodobno, upozoravaju da su rizici u potpunosti jednostrani, dok ono što je trenutačno uračunato u tržišne cijene, ciljani raspon od 3,00 do 3,25 posto, nije neusklađeno s reakcijskom funkcijom ESB-a u svim mogućim scenarijima.

Osnovna projekcija gospodarskog rasta prema PBZ-u iznosi 0,9 posto za 2026., 1,4 posto za 2027. i 1,5 posto za 2028., što predstavlja reviziju naviše za 2026. i 2027., ponajprije zbog veće otpornosti gospodarstva europodručja od očekivane.

Hrvatski turizam zasad drži tempo

U istoj analizi PBZ se osvrće i na kretanje turističke sezone u Hrvatskoj. Podatci za kolovoz, navode, potvrdili su solidan nastavak sezone: ukupni dolasci porasli su 2,3 posto, uz 1,6 posto više stranih i čak 8,3 posto više domaćih turista. Time su kumulativni dolasci u prvih osam mjeseci porasli 1,6 posto.

Kod noćenja je slika nešto slabija. Ukupna noćenja u kolovozu porasla su 0,6 posto, na 'pogon' domaćih turista koji su ostvarili 4,1 posto više noćenja, dok su strani turisti gotovo stagnirali, uz rast od 0,1 posto.

- Kumulativ prvih osam mjeseci stoga se, nažalost, nije bitno pomaknuo te su ukupna noćenja porasla za 0,6 posto, domaća za 4,5 posto te strana za 0,1 posto - navodi PBZ.

Istodobno, podatci fiskalizacije daju nešto povoljniju sliku prihoda. Prilagođeni iznos računa u djelatnosti smještaja tijekom srpnja i kolovoza porastao je 7,8 posto, dok je u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića promet porastao 10,2 posto. Zajedno je riječ o rastu od 9,1 posto.

Uz pretpostavku da je prosječni rast cijena prema HIPC-u u ta dva mjeseca iznosio oko 4,5 posto, PBZ procjenjuje da podatci sugeriraju realni porast od oko 4,4 posto.