Prošlog je tjedna otvoren predstečajni postupak nad Pršutom-Voštane iz Trilja. Ovaj poznati proizvođač cijenjenog pršuta do 2016. poslovao je pozitivno, a u posljednje dvije godine ostvario je mali gubitak od ukupno 630 tisuća kuna.
No, konzultant Nikola Nikšić iz Kontera upozorava na gotovo stalni pad poslovnih prihoda. Troškovi proizvodnje nisu se proporcionalno smanjivali: produktivnost i profitabilnost po broju radnika i troškovima osoblja je padala, udio troškova nabave sirovina u prihodima od prodaje rastao (od 33 – 35 posto na 38 - 40 posto). To je utjecalo na pad operativnih marži, a s obzirom na visoku zaduženost (koeficijent financiranja iz vanjskih izvora pao je na svega 0,12; trošak kamata u odnosu na EBITDA za 2018. dosegao je 69%), odnos neto duga i EBITDA porastao je od 2014. do 2018. sa negativno visokih 7,4 na ekstremno negativnih 12,5.
Zato analitičare ne čudi što su se ove godine pojavili problemi s nelikvidnošću. Tvrtka nije mogla redovno otplaćivati kredite i plaćati porez. Nije bilo dovoljno ni novca za nabavu sirovina, pa je smanjivana proizvodnja. U rujnu je HBOR blokirao račun, a tvrtka očekuje blokade i drugih razlučnih vjerovnika, pa je direktor (i vlasnik) Ivica Babić podnio prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka.
Iz popisa imovine i obaveza vidi se da tvrtka ima oko 35,5 milijuna kuna nenaplaćenih obveza, dok potražuje 4,4 milijuna kuna. Tu su i krediti od oko 36,5 milijuna kuna, te novčane obveze regresa prema Ivici Babiću kao jamcu, sudužniku ili davatelju osiguranja za pet kredita, za što Babić ima bjanko zadužnice u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna.
U dostavljenom planu restrukturiranja tvrtka je predložila 80 posto otpisa neosiguranih tražbina, a ostatak bi platila u četiri godišnje rate s dvogodišnjom odgodom. Razlučnim vjerovnicima predlaže se 60 posto otpisa (odnosno 20 posto OTP Banci), a ostatak bi se otplaćivao uz dvogodišnji poček i kamatu skresanu na jedan, odnosno dva posto. Na porezu su vjernovnici.
Nikšić skreće pozornost da je riječ o proizvođaču dalmatinskog pršuta, jednog od hrvatskih prehrambenih top brendova, a uvoz (sirovine) lani je iznosio 40 posto prihoda od prodaje, dok je udio izvoza tek deset posto. Tvrtka, očito, nije postigla adekvatnu tržišnu poziciju kroz broj kupaca i obujam prodaje na domaćem tržištu. Zato bi se moglo zaključiti da su u predstečaju završili zato jer se nisu više orijentirali na izvoz.