Vlasnici tvrtke popola: Što napraviti u slučaju nepremostivih razlika

Piše: dr. sc. Stjepan Lović, odvjetnik, Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić

Zbog jednostavnije organizacije, nižeg zakonom propisanog minimalnog temeljnoga kapitala, jednostavnije procedure osnivanja, sazivanja i održavanja skupština, povećanja i smanjenja temeljnoga kapitala i sličnog društvo s ograničenom odgovornosti najčešći je oblik trgovačkih društava u Hrvatskoj. U pravilu je to društvo s manjim brojem članova od dioničkog društva, pa je stoga lakše donositi strateške odluke i planove razvoja. Tim je društvima često svojstveno i da su osnivači istodobno ili osobe ovlaštene za zastupanje društva ili njihovi zaposlenici.

S druge strane, mali broj članova u društvu koji imaju drukčije interese i vizije razvoja društva može uzrokovati nastanak ozbiljnoga konflikta među njima, zbog čega se može ugroziti i poslovanje tvrtke jer više ne postoji povjerenje među njegovim članovima. Takve situacije posebno su otegotne za rješavanje u d.o.o.-u koji ima dva člana s jednakim poslovnim udjelima, tako da ni jedan od njih nema većinsko pravo odlučivanja prilikom donošenja odluka skupštine društva.

Otegotno za nastavak djelovanja društva je i to što je praksa pokazala da osnivački akti (društveni ugovor) takvih trgovačkih društva uobičajeno sadrže samo nužne zakonske odredbe. Zato što smatraju da je riječ o klauzulama koje stvaraju nepovjerenje između njih već u fazi osnivanja društva, njegovi članovi izbjegavaju propisati način rješavanja međusobnih konflikata i situacija kada je društvo zbog 'sukoba' među članovima u nemogućnosti donositi valjane odluke. Kada se to ipak dogodi i član društva nema više interes ostati u društvu, na raspolaganju su mu neke od sljedećih mogućnosti.