Cijene nafte skočile više od 25 posto, iznad 100 dolara po barelu

Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području.

Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3,30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara.

Tako je nastavljen snažan rast cijena 'crnog zlata' nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Na londonskom je tržištu, pak, prošloga tjedna cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.

Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prije tjedan dana, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače svakoga dana prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.

Kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju.

Proizvodnja nafte u Iraku s glavnih južnih naftnih polja pala je za 70 posto, na samo 1,3 milijuna barela dnevno, kazala su u nedjelju Reutersu tri izvora iz industrije. Skladištenje sirove nafte dosegnulo je maksimalni kapacitet, rekao je dužnosnik državne naftne tvrtke Basra.

Kuvajtska naftna korporacija počela je smanjivati proizvodnju nafte u subotu i proglasila višu silu na pošiljke, no nije objavila za koliko će smanjiti proizvodnju.

Analitičari predviđaju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također morati smanjiti proizvodnju čim napune skladišta nafte.

- Mislim da su cijene jutros porasle nakon izvješća da proizvođači s Bliskog istoka smanjuju proizvodnju zbog brzog popunjavanja skladišta - kaže Daniel Hynes, strateg u u ANZ-u.

Zbog rata na Bliskom istoku, cijene bi i idućih tjedana mogle ostati povišene jer, objašnjava Hynes, čak i ako se rat SAD-a i Izraela sa Iranom brzo završi, proizvođači će morati obnoviti oštećena postrojenja, a logistika će još neko vrijeme biti poremećena.

Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi kazao je u petak za Financial Times da bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu idućih tjedana, ako tankeri neće moći prolaziti kroz Hormuški tjesnac.

To bi moglo izazvati pad svjetskog gospodarstva, rekao je Kaabi.

Skok cijena nafte uzdrmao azijske burze

Zbog tog velikog skoka cijena nafte na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 6,30 sati u minusu više od 3 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 1,1 i 8 posto.

Osim toga, za novog iranskog vođu imenovan je u nedjelju Modžtaba Hamenei, sin nedavno ubijenog ajatolaha Hameneija, što je signal da 'tvrdolinijaši' ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu, unatoč ratu sa SAD-om i Izraelom.

Kako nema naznaka prekida rata i kako tankeri ne mogu kroz Hormuški zaljev, ulagači se plaše da će cijene nafte ostati povišene dulje nego što se očekivalo.

- Svjetsko gospodarstvo ovisno je o isporukama nafte i prirodnog plina s Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac. Kratkoročno očekujemo rast cijena nafte prema 120 dolara po barelu, no vjerojatno će uslijediti pad cijena kada se sukob smiri - piše Bruce Kasman, glavni ekonomist u banci JPMorgan, u osvrtu na situaciju na tržištima.

Očekuje da će se cijene nafte do sredine godine stabilizirati na otprilike 80 dolara, što bi moglo smanjiti rast globalnog gospodarstva za 0,6 postotnih bodova na godišnjoj razini, a povećati inflaciju za 1 postotni bod u prvoj polovici ove godine.

No, 'širi i dugotrajniji sukob mogao bi potaknuti cijene nafte znatno iznad 120 dolara po barelu, što bi povećalo rizik od globalne recesije', piše Kasman.

Naime, povišene cijene nafte potaknule bi rast inflacije, a to bi natjeralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što bi, pak, usporilo rast gospodarstava.

Očekuje se pad europskih burzi i Wall Streeta

Zbog svega toga, rano jutros je južnokorejski Kospi indeks potonuo više od 8 posto, pa je na burzi neko vrijeme bilo zaustavljeno trgovanje.

Oštro su pale i sve ostale azijske burze, a očekuje se i pad ostalih najvećih svjetskih burzi jer su terminski indeksi u dubokom minusu.

Tako su u 6,30 sati terminski Eurostoxx 50 indeks vodećih europskih dionica i njemački DAX bili u minusu više od 3 posto, a britanski FTSE oko 1,7 posto.

Na Wall Streetu se u ponedjeljak također očekuje oštar pad, s obzirom da je terminski Dow Jones indeks trenutno u minusu više od 1000 bodova ili 2,3 posto. Terminski S&P 500 i Nasdaq indeks također su na gubitku više od 2 posto.

Dolar znatno ojačao

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta znatno ojačao jer ulagači traže sigurnije utočište za kapital, s obzirom na oštar pad tržišta dionica.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,55 bodova, dok je u petak navečer iznosio 98,85 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 157,80 na 158,80 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1525 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1618 dolara.