Hrvatski ICT bilježi rast, ali skupa mreža nije dovoljno iskorištena

Hrvatski ICT sektor lani je, unatoč turbulentnim geopolitičkim prilikama i strateškim izazovima s kojima se suočava Europska unija, ostvario rast prihoda na gotovo osam milijardi eura, rast broja zaposlenih na više od 56 tisuća te rast izvoza na 30 posto, a u programiranju gotovo 50 posto.

Sektor okuplja više od deset tisuća tvrtki, investicije su prošle godine porasle za 17,4 posto, dok su prosječne bruto plaće rasle gotovo 10 posto te danas iznose 3100 eura. Također, pokrivenost optičkim mrežama i 5G mrežom iznad je europskog prosjeka, što potvrđuje da su višegodišnja ulaganja operatora i korištenje europskih sredstava dala konkretne rezultate.

Međutim, iako je napredak vidljiv, vodstvo Udruge HUP-ICT poručilo je tijekom današnjeg predstavljanja rezultata da za dosizanje ciljeva iz Strategije digitalne Hrvatske 2032. i Digitalnog desetljeća Europske komisije treba ubrzati digitalnu transformaciju. Iako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture i jačanju ICT sektora, i dalje kaskamo u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva, razvoju digitalnih vještina i korištenju naprednih digitalnih tehnologija.

– Unatoč pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog sektora i Vlade Republike Hrvatske – poručio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-ja.

Problem daljnjih ulaganja

Naime, kako je istaknuo Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT-ja, problem je što se postojeća infrastruktura ne koristi dovoljno, kao niti umjetna inteligencija, niti su naša poduzeća dovoljno digitalizirana. Prema tome smo, naime, ispod prosjeka EU.

– Ako iskorištenost infrastrukture nije na očekivanoj razini, daljnja ulaganja su problematična. Eksploatacija infrastrukture preduvjet je daljnjeg širenja infrastrukture – poručio je Đuranović.

Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT Udruge

Kako je objasnio, Hrvatska napreduje u pogledu izgrađenosti digitalne infrastrukture zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekom operatora u zadnjih nekoliko godina i sa začelja EU u pogledu pokrivenosti optikom i mobilnim 5G mrežama prestigli smo prosjek Europske unije. Međutim, kako bi se osigurala potpunu pokrivenost Hrvatske digitalnom infrastrukturom u narednom razdoblju, bit će potrebno osigurati sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za subvencije gradnje optike u ruralnim područjima.

– U tom smislu očekujemo od države da pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta te njenog korištenja kroz vaučere i digitalizaciju i AI – dodao je Đuranović.

Da je digitalna infrastruktura hrvatska priča o uspjehu potvrdila je i Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-ja. No, prema njezinim riječima, za nastavak razvoja potrebno je riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije.

– Nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža te smanjiti parafiskalne i lokalne namete. Također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja. Prema procjeni HUP ICT-ja, potrebno je osigurati dodatnih 300 milijuna eura za pokrivanje 250 tisuća kućanstava u ruralnim područjima i 50 milijuna eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti otprilike sto tisuća korisnika – izjavila je Dragičević.

Martina Dragičević, voditeljica HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost

Ništa bez vještina

Đuranović je također upozorio na činjenicu da su digitalne vještine hrvatskih građana iznad prosjeka EU, ali smo kod naprednijih vještina, poput korištenja umjetne inteligencije, još uvijek ispod prosjeka EU. Ipak, u korištenju AI-ja za obrazovanje držimo se iznad EU prosjeka, no problem je u korištenju AI-ja u poslovanju, što znači da tvrtke nisu dovoljno digitalizirale svoje poslovne procese.

Jedan od mogućih razloga tog jaza u digitalnim vještinama je i sama struktura hrvatskog gospodarstva, napomenuo je Balen, u kojemu su pretežno zastupljene usluge, ne samo u ICT sektoru nego i u turizmu, maloprodaji i veleprodaji. Drugim riječima, nedostaje nam tvrtki koje razvijaju vlastite proizvode.

Da sama umjetna inteligencija bez jačanja vještina ne može donijeti rezultate istaknuo je i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a. Kao glavni problem domaćeg ICT-ja istaknuo je produktivnost, odnosno činjenicu da gubimo korak u dodanoj vrijednosti po zaposlenom u ICT sektoru.

– Ako želimo globalno konkurirati i konkurentno zapošljavati IT-jevce, trebamo i konkurentni porezni sustav. Hrvatska treba slijediti dobre prakse drugih europskih zemalja. Stopa zaposlenosti mladih je svega 25 posto, 10 postotnih bodova ispod prosjeka EU i tri puta niže od, primjerice, Nizozemske koja privlači mladu radnu snagu – istaknuo je Stojić, napominjući da je potrebno smanjiti porezni klin na plaće u ICT sektoru.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a

Osim toga, imamo priliku udvostručiti produktivnost i rast BDP-a upravo ulaganjem u AI, smatra Stojić, a prostor za poboljšanje vidi i u ulaganjima u istraživanje i razvoj, koja su u porastu, no i dalje su dva puta manje od prosjeka zemalja OECD-a, pogotovo kod malih i srednjih poduzeća.

Pozitivnim je, pak, ocijenio izmjene Zakona o poticanju ulaganja, kojima se dodatno motivira one koji ulažu u nove tehnologije, što prema Stojićevim riječima također 'može biti poluga potražnje u domaćoj ekonomiji za ICT uslugama'.

Potrebne potpore za digitalizaciju

Glavno je pitanje kako područja u kojima smo dobri preslikati u ona područja u kojima zaostajemo, objasnio je to Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

– Generalni zaključak jest da unatoč dobroj infrastrukturi i tehnologijama poput AI-ja zaostajemo. Hrvatska ima značajan raskorak unutar EU što se tiče digitalizacije poslovnih procesa, AI-ja i cloud tehnologija – upozorio je Hadžisejdić.

Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju

Zbog svega navedenoga HUP-ICT predstavio je konkretne mjere za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske. Predlažu stoga izgradnju i poticanje širokopojasnog interneta u ruralnih područjima, poticaje i potpore u digitalizaciji hrvatskih poduzeća, ubrzanu i inovativnu izgradnju javnih servisa, razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata te stvaranje konkurentnog okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija.

– Hrvatski ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti Hrvatske – zaključio je Balen.